Austrijanci | |
---|---|
Ukupna populacija | |
8.5 miliona | |
Značajno stanovništvo u | |
Austrija | 7.500.000[1] |
Sjedinjene Američke Države | 730.336[2] |
Kanada | 197.990[3] |
Njemačka | 180.000[4] |
Švicarska | 80.000 |
Australija | 45.530[5] |
Velika Britanija | 24.000 |
Češka | 9.300 |
Švedska | 6.300 |
Brazil | 4.000 |
Argentina | 3.000 |
Peru | 2.300 |
Mađarska | 2.571[6] |
Slovačka | 2.301[7] |
Grčka | 1.800 |
Novi Zeland | 1.300 |
Irska | 720[8] |
Slovenija | 181[9] |
Srbija | 131 |
Jezik | |
Njemački | |
Vjera | |
Katolici Protestanti | |
Vezane etničke grupe | |
Germani |
Austrijanci (njemački: Österreicher) su germanski narod nastanjen od kasnog 5. vijeka na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije. Ime Austrijanci kod nas je nastalo od imena države Austrije. Svoju zemlju Austrijanci nazivaju Österreich (ili istočno carstvo rajh; izv. Reich). Porijeklo mu je u starogermanskom Ostarrîchi. Historijski, Austrijanci su se smatrali kao Nijemci i tek oko raspada Austrougarske nastao je Austrijski identitet (njem. Österreichische Identität ili Wir Gefühl).
Austrija je domovina Austrijanaca, smještena je uz obale Dunava i prekrivena Alpama. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućio im je da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet.
Po vjeri Austrijanci su rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država.
Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoevropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.