Eutheria (Placentni sisari) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Potkoljeno | Vertebrata |
Natklasa | Tetrapoda |
Razred | Mammalia |
Potklasa | Theria |
Podgrupe[1] | |
Eutheria (grč. εὐ – eu- = dobro, pravo + θηρίον – tēríon = zvijer, otuda „prave zvijeri“) jedan je od dva sisarska kladusa, sa postojećim članovima koji su se razišli u ranoj kredi ili možda kasnoj juri. Osim sjeveroameričkog virdžinijskog oposuma, koji spada u Metatheria (torbari), svi postmiocenski autohtoni sisari i Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, su euterije, a postojeće i njihov najbliži drevni zajednički predak svi njegovi izumrli potomci su članovi grupe Placentalia.
Euterije i neeuterije razlikuju se raznim fenotipskim svojstvima stopala, gležnjeva, čeljusti i zuba. Sve postojeće eutirije nemaju epipubične kosti, koje su prisutne kod svih ostalih živih sisara (Marsupialia i Monotremata). To omogućava proširenje abdomena tokom trudnoće.[2]
Najstarija poznata euterijska (fosilna) vrsta je Juramaia sinensis, datirana period od prije 161 milion godina iz jure u Kini.[3] Eutheria je imenovao Theodore Gill 1872, a 1880. Thomas Henry Huxley definirao ih je tako da obuhvataju šire ograničenu grupu od Placentalia.[4]
|date=
(pomoć)