Filogenetika

Dio serije o
Evoluciji
Dijagram divergencije modernih taksonomskih grupa iz zajedničkog pretka
Ključne teme Uvod u evoluciju Zajednički predak Dokazi evolucije
Procesi i ishodi Populacijska genetika Varijacija Raznolikost Mutacija Selekcija Adaptacija Polimorfizam Genetički drift Genski tok Specijacija Adaptivna radijacija Kooperacija Koevolucija Divergentna evolucija Konvergentna evolucija Paralelna evolucija Izumiranje
Prirodna historija Porijeklo života Historija života Hronologija života Evolucija čovjeka Filogenetsko stablo Biološka raznolikost Biogeografija Taksonomija Evolucija taksonomije Kladistika Tranzicija fosila Masovna izumiranja
Historija teorije evolucije Pregled Renesansa Prije Darwina Darwin Porijeklo vrsta Prije sinteze Moderna sinteza Molekulska evolucija Evo-devo Trenutna istraživanja Historija paleontologije (hronologija)
Polja po oblastima Primjene evolucije Biosocijalna kriminologija Ekološka genetika Evolucijska estetika Evolucijska antropologija Evolucijsko računarstvo Evolucijska ekologija Evolucijska ekonomija Evolucijska epistemologija Evolucijska etika Evolucijska teorija igara Evolucijska lingvistika Evolucijska medicina Evolucijska neuronauka Evolucijska fiziologija Evolucijska psihologija Eksperimentalna evolucija Filogenetika Paleovirologija Selektivno križanje Biosistematika Univerzalni darvinizam
Socijalne implikacije Evolucija kao činjenica i teorija Socijalni efekt Kontroverza kreacije-evolucije Prigovori evoluciji Nivo podrške
Kategorija:Evolucijska biologija
p r u

Greška: nije pronađen valjan link na kraju reda 17

Filogenetika (grč. φυλή – fylon = koljeno, pleme, rasa + γένεσις – genesis = generičko, porijeklo, rođenje, izvor) je biološka nauka o genetičkim osnovama evolucijskih procesa i nihovim međugrupnim razlikama (npr. na razini populacija vrsta, rodova itd), koji su otkriveni putem molekulskih sekvenciranja i morfološke matrice podataka.^[1]

Filogenetika je ustvari filogenija na temelju analize strukturnih sekvenci bioloških makromolekula (DNK, proteini i druge). Rezultati filogenetičkih studija podržavaju hipotezu o evolutcijskoj historiji taksonomskih grupa, tj. njihovoj filogenezi.^{[2][3][4] [5][6]}

Evolucija je proces u kojem se genetički sastav populacija vremenom mijenja pa se ona može podijeliti u odvojene grane, koje ne hibridiziraju. Njihova filogeneza se dalje odvija nezavisno ili neestaju (izumiru). Proces evolucijskog grananja može biti prikazan kao filogenetsko stablo (stablo života), a mjesto svake od različitih skupina organizama na hipotetskom stablu se temelji na hipotezu o redoslijedu presudnih događaja tokom evolucijskog grananja . Slični koncepti se primjenjuju i u hisorijskoj lingvistici.

1. ^ Liddell, Henry George; Scott, Robert; Jones, Henry Stuart (1968). A Greek-English lexicon (9 izd.). Oxford: Clarendon Press. str. 343. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
3. ^ Edwards A. W. F., Cavalli-Sforza L. L. (1964). Reconstruction of evolutionary trees. In: Heywood V. H., McNeill J.: Phenetic and Phylogenetic Classification. OCLC 733025912., Phylogenetics is the branch of life science concerned with the analysis of molecular sequencing data to study evolutionary relationships among groups of organisms.
4. ^ Bast F. (2013): Sequence similarity search, multiple sequence alignment - Model selection, distance matrix and phylogeny reconstruction. Nature Protocol Exchange. doi:10.1038/protex.2013.065
5. ^ Brusca R. C., Brusca G. J. (2003): Invertebrates, 2nd Ed. Sinauer Associates, Sunderland, Mass. ISBN 978-0-87893-097-5.
6. ^ Prevosti F. J., Chemisquy M. A. (2009): The impact of missing data on real morphological phylogenies: Influence of the number and distribution of missing entries. Cladistics 26 (3): 326. doi:10.1111/j.1096-0031.2009.00289.x.