Prognoza

Prognoza (stgrč.: πρόγνωσις – prognosis = npredvidjeti, predviđanje) je medicinski izraz za predviđanje vjerovatnog ili očekivanog razvoja bolesti, uključujući da li znakovi i simptomi će se poboljšati ili pogoršati (i koliko brzo) ili će ostati stabilni tokom vremena; očekivanja kvaliteta života, kao što je sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, mogućnost komplikacija i povezanih zdravstvenih problema i vjerovatnoća preživljavanja (uključujući očekivani životni vijek).[1][2] Prognoza se pravi na osnovu normalnog toka dijagnosticirane bolesti, fizičkog i psihičkog stanja pojedinca, dostupnih tretmana i dodatnih faktora. Potpuna prognoza uključuje očekivano trajanje, funkciju, i opis toka bolesti, kao što je progresivni pad, povremena kriza ili iznenadna, nepredvidiva kriza.

Kada se primjenjuju na velike statističke populacije, prognostičke procjene mogu biti vrlo tačne: naprimjer, izjava "45% pacijenata sa teškim sepsnim šokom će umrijeti u roku od 28 dana" može se dati s određenim povjerenjem, jer prethodna istraživanja su pokazala da je ovaj udio pacijenata umro. Ove statističke informacije ne odnose se na prognozu za svakog pojedinačnog pacijenta, jer faktori specifični za pacijenta mogu bitno promijeniti očekivani tok bolesti: potrebne su dodatne informacije da bi se utvrdilo da li pacijent pripada 45% koji će umrijeti ili 55% onih koji prežive.[3]

  1. ^ "What is the prognosis of a genetic condition?". Genetics Home Reference. NIH: U.S. National Library of Medicine. Pristupljeno 20. 5. 2018.
  2. ^ "Prognosis". Nature Publishing Group. Pristupljeno 20. 5. 2018.
  3. ^ Gould, SJ, The Median Isn't the Message, arhivirano s originala, 7. 3. 2021, pristupljeno 1. 11. 2014

Developed by StudentB