Vegetacija

Na mapama je vegetacija prikazana prema indeksu zelenila.
Zelenilo se temelji na nekoliko faktora: broj i vrsta biljaka, koliko su lisnate, i kako su zdrave.
Na prostorima gdje je lišće gusto i biljke brzo rastu, indeks je visok (predstavljeno u tamno zelenoj boji).
Regije u kojima raste nekoliko biljaka imaju nizak indeks vegetacije, što je prikazano na 10.
Indeks se temelji na mjerenjima Resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) NASA-Tera satelit.
Oblasti u kojima satelit nije prikupljao podatke, su sivo obilježene.[1]

Vegetacija se sastoji od biljnih vrsta na Zemljinom omotaču. To je opći termin za biljni pokrivač, bez posebnog osvrta na pojedine taksonomske kategorije, oblike života, strukture, prostornog raširenja ili opisa bilo kojih drugih specifičnih botaničkih ili geografskih karakteristika. Širi je od pojma flora koji se odnosi na sastav fitocenoza po vrstama. Možda najbliži sinonim je biljna zajednica, ali se vegetacija može odnosti, a često se i odnosi, na širi spektar prostornih odnosa, uključujući tako velike razmjere kao što su globalne. Tako su pojmom vegetacije obuhvaćena primarna šumska prostranstva, obalne mangrove, mahovinske bare, slane pustinje, zakorovljene površine oko puta, polja pšenice, kultivirani vrtovi, travnjaci i slične biljne sastojine.[2]

Tipove vegetacije karakteriziraju dominantna vrsta ili vrste ili osobenosti zajedničkog sklopa, kao što je raspon nadmorske visine ili zajedništvo okoliša. Zemljin omotač je izraz kojim se počeo koristiti ekolog Frederick Edward Clements, a koji ima svoj najbliži moderni ekvivalent – u pojmu vegetacija.[3]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 11. 7. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
  3. ^ Ornduff R. et al. (2003): Introduction to California Plant Life.

Developed by StudentB