Anatomija

Dio serije o
Biologiji
Nauka o životu
Indeks Pregled Pojmovnik Historija (hronologija)
Ključne komponente Ćelijska teorija Ekosistem Evolucija Filogenija Svojstva života Adaptacija Obrada energije Rast Red Regulacija Razmnožavanje Reakcija na okolinu Domeni i carstva života Archaea Bakterija Eukarioti (životinje, gljive, biljke, protisti)
Grane Algologija Anatomija Biotehnologija Botanika Citologija Ekologija Evolucijska biologija Fiziologija Genetika Morska biologija Mikrobiologija Molekularna biologija Mikologija Neuronauka Paleontologija Protistologija Virologija Zoologija
Istraživanje Biolog (spisak) Spisak nagrada u biologiji Spisak časopisa Spisak istraživačkih metoda Lista neriješenih problema
Primjene Poljoprivredna nauka Biomedicinske nauke Zdravstvena tehnologija Pharming
Portal: Biologija  Kategorija
p r u

Anatomija^[1][2][3] (grč. anatemnein = "sjeći, rezati") jest grana medicine koja ima za cilj proučavanje osnovnih makrostruktura organizma. Praktično svaki organizam ima sebi svojstvenu anatomiju, ali je najvažnija anatomija 5 životinjskih grupa: ptice, ribe, sisari, gmizavci, te vodozemci. Naravno, najvažnija među njima (za medicinsku nauku) jest anatomija čovjeka, a uz nju i anatomija sisara, koja je zanimljiva za veterinarsku medicinu.

Anatomiji je zadatak približiti zainteresiranima što bolje sve okom vidljive strukture na posmatranom organizmu, ne ulazeći u njihovu funkciju pretjerano, jer je to zadatak druge nauke, fiziologije. Može se podijeliti na manji broj grana koje imaju specifične sfere interesiranja, kao, npr, sistemska anatomija, topografska anatomija, plastična anatomija itd.

Anatomija je složeno i dinamično polje koje se stalno razvija kako se dolazi do novih otkrića. Posljednjih godina došlo je do značajnog porasta upotrebe naprednih tehnika snimanja, kao što su MRI i CT skeniranje, koje omogućavaju detaljnije i preciznije vizualizacije struktura tijela.

Disciplina anatomije je podijeljena na makroskopski i mikroskopski dio. Makroskopska anatomija ili gruba anatomija je ispitivanje dijelova tijela pomoću vida bez pomagala. Gruba anatomija također uključuje granu površinske anatomije. Mikroskopska anatomija uključuje upotrebu optičkih instrumenata u proučavanju tkiva različitih struktura, poznatih kao histologija, a također i u proučavanju ćelija.

Historija anatomije karakterizira progresivno razumijevanje funkcija organa i struktura ljudskog tijela. Metode su se također dramatično poboljšale, napredujući od ispitivanja životinja seciranjem leševa i kadavera^[4] do medicinskih tehnika snimanja iz 20. stoljeća, uključujući rendgenske snimke, ultrazvuk i magnetnu rezonancu.^[5]

1. ^ "JAMB Subject Combination for Anatomy - PrepsNG Scholars". www.preps.ng (jezik: engleski). 2024-04-11. Pristupljeno 2024-05-09.
2. ^ "Anatomy: What is it, and why is it important?". www.medicalnewstoday.com (jezik: engleski). 2017-03-07. Pristupljeno 2024-05-09.
3. ^ https://www.britannica.com/science/anatomy. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
4. ^ Ghosh, Sanjib Kumar (2017-03-02). "Human cadaveric dissection: a historical account from ancient Greece to the modern era". Anatomy & Cell Biology. 48 (3): 153–169. doi:10.5115/acb.2015.48.3.153. PMC 4582158. PMID 26417475.
5. ^ "Anatomical Imaging". McGraw Hill Higher Education. 1998. Arhivirano s originala, 3 March 2016. Pristupljeno 25 June 2013.