Antibiotik

Antibiotici su hemijski agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu. To je vrsta antimikrobne supstance koja djeluje protiv bakterija. Savremena medicina snažno se oslanja na upotrebu ovakvih hemijskih agensa u borbi protiv velikog broja zaraznih bolesti.

To je najvažniji tip antibakterijskog sredstva za borbu protiv bakterijskih infekcija, a antibiotski lijekovi se široko koriste u liječenju i prevenciji takvih infekcija.^[1][2] Oni mogu ili ubiti ili inhibirati rast bakterija. Ograničeni broj antibiotika također posjeduje antiprotozoalnu aktivnost.^[3][4] Antibiotici nisu efikasni protiv virusa kao što su prehlada ili gripa;^[5] lijekovi koji inhibiraju rast virusa nazivaju se antivirusnim lijekovima, a ne antibioticima. Takođe nisu efikasni protiv gljivica; lijekovi koji inhibiraju rast gljivica nazivaju se antifungalnim lijekovima.

Ponekad se izraz antibiotik — doslovno „suprotstavljajući se životu“, od grčkih korijena ἀντι anti, „protiv“ i βίος bios, „život“ – široko koristi za označavanje bilo koje supstance koja se koristi protiv mikroba, ali u uobičajenoj medicinskoj upotrebi, antibiotici (kao što je penicilin) ​​su oni koji se proizvode prirodno (od strane jednog mikroorganizma koji se bori protiv drugog), dok su neantibiotski antibakteriji (kao što su sulfonamidi i antiseptici) potpuno sintetički. Međutim, obje klase imaju isti cilj ubijanja ili sprječavanja rasta mikroorganizama, a obje su uključene u antimikrobnu kemoterapiju. „Antibakterijski lijekovi“ uključuju antiseptičke lijekove, antibakterijske sapune i hemijska dezinfekciona sredstva, dok su antibiotici važna klasa antibakterijskih sredstava koja se koriste preciznije u medicini[6], a ponekad i u hrani za stoku.

1. ^ "Antibiotics". NHS. 5. 6. 2014. Pristupljeno 17. 1. 2015.
2. ^ "Factsheet for experts". European Centre for Disease Prevention and Control. Arhivirano s originala, 21. 12. 2014. Pristupljeno 21. 12. 2014.
3. ^ For example, metronidazole: "Metronidazole". The American Society of Health-System Pharmacists. Pristupljeno 31. 7. 2015.
4. ^ Chemical Analysis of Antibiotic Residues in Food. John Wiley & Sons, Inc. 2012. str. 1–60. ISBN 978-1-4496-1459-1.
5. ^ "Why antibiotics can't be used to treat your cold or flu". www.health.qld.gov.au (jezik: engleski). 6. 5. 2017. Arhivirano s originala, 9. 8. 2020. Pristupljeno 13. 5. 2020.