Apsorbirana doza

Apsorbirana doza povezana je sa stohastičkom veličinom primljene energije. Ona se definiše kao srednja energija ${\displaystyle {\bar {\varepsilon }}}$ koju je jedinica mase ${\displaystyle m}$ konačnog volumena ${\displaystyle V}$ primila od izvora zračenja:

${\displaystyle D={\frac {\mathrm {d} {\bar {\varepsilon }}}{\mathrm {d} m}}}$

Apsorbirana doza je nestohastička veličina koja je primjenjiva kako za direktno, tako i indirektno ionizirajuće zračenje. Kod indirektnog ionizirajućeg zračenja energija se predaje materiji u dva koraka. U prvom koraku zračenje predaje energiju naelektrisanim sekundarnim česticama – elektronima (što opisujemo kermom), da bi u drugom koraku naelektrisane čestice predale dio svoje kinetičke energije masi (što opisujemo apsorbiranom dozom), a ostatak gube u vidu zakočnog zračenja i anihilacije.

SI jedinica za apsorbiranu dozu je jedan džul po kilogramu tvari, a nazivamo je i grej (Gy):

${\displaystyle \lbrack D]=1\,{\frac {\mathrm {J} }{\mathrm {kg} }}=1\,\mathrm {Gy} }$

Efekti zavise najviše od apsorbirane energije i karakteristika tvari koja je energiju apsorbirala.^[1]

Radi poznavanja historije i proučavanja historijskih knjiga treba spomenuti da je prije uvođenja SI jedinica, jedinica za apsorbiranu dozu bila rad (engl. Radiation Absorbed Dose). Pri tome je vrijedilo da je 1 Gy =100 rad. Dakle rad je 100 puta manja jedinica od Gy. Apsorbirana doza se može mjeriti na više načina, ali u praksi se ne mjeri, nego se informacija o apsorbiranoj dozi dobija poznavanjem ili određivanjem ekspozicije.

Kada se liječi rak s ionizirajućim zračenjem, doktor će obično propisati radioterapiju u grejima (Gy). Ukoliko govorimo o opasnosti ili riziku od ionizirajućeg zračenja, onda govorimo o ekvivalentnoj dozi, a SI izvedena mjerna jedinica je sievert (Sy).

1. ^ [1] Arhivirano 5. 7. 2010. na Wayback Machine "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.