Back Австриа Abkhazian Austria ACE Аустрие ADY Oostenryk Afrikaans Österreich ALS ኦስትሪያ Amharic Awtili AMI Austria AN Ēastrīċe ANG ऑस्ट्रिया ANP
.jpg)
Austrija (njemački: Österreich /ⓘ/), službeno Republika Austrija (njemački: Republik Österreich /ⓘ/), jest federacija u srednjoj Evropi sa 8.858.775 stanovnika (1. januar 2019.)[2] Graniči sa Češkom i Njemačkom na sjeveru, Mađarskom i Slovačkom na istoku, Slovenijom i Italijom na jugu i Švicarskom i Lihtenštajnom na zapadu. Prostire se na 83.871 km2 i ima alpsku klimu. To je planinska zemlja koja je smještena unutar Alpa i kontinentalna država, jer nema izlaz na more.
Većina stanovništva govori lokalnim bavarskim dijalektom njemačkog jezika, koji je službeni jezik države. Drugi lokalni jezici jesu mađarski, hrvatski i slovenski.
Korijeni današnje Austrije datiraju još iz vremena dinastije Habsburg kada je većina zemlje bila dio Svetog Rimskog Carstva. Od vremena reformacije mnogi sjevernonjemački kneževi, prezirući autoritet cara, koristili su protestantizam kao zastavu pobune. Tridesetogodišnjim ratom, u kojem su utjecaj imali Kraljevina Švedska i Kraljevina Francuska, došlo je do uspona Pruske, a Napoleonova invazija oslabila je moć cara. Tokom 17. i 18. stoljeća Austrija je bila u mogućnosti zadržati svoju poziciju kao jedna od velikih sila Evrope. Kao odgovor na krunisanje Napoleona za francuskog kralja, Austrija se 1804. proglasila carstvom. Nakon Napoleonovog poraza Pruska se pojavila kao glavni konkurent Austrije. Austrijski poraz od Pruske u bici kod Königgratza za vrijeme Austrijsko-pruskog rata 1866. otvorio je put Pruskoj da uspostavi kontrolu nad ostatkom Njemačke. Carstvo je 1867. reformirano u Austro-Ugarsku. Nakon poraza od Francuske 1870. u Francusko-pruskom ratu Austrija je izostavljena iz formiranja novog Njemačkog Carstva. Za vrijeme Julske krize 1914, zbog atentata na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Njemačka se pridružila Austriji u izdavanju ultimatuma Srbiji, koji je doveo do proglašenja Prvog svjetskog rata.
Nakon raspada Habsburškog Carstva 1918. Austrija je usvojila i koristila ime Republika Njemačka Austrija u pokušaju da se ujedini s Njemačkom, ali joj je bilo zabranjeno Senžermenskim sporazumom 1919. Iste godine osnovana je Prva Austrijska Republika. Anschlussom 1938. Austriju je okupirala i anektirala nacistička Njemačka. To je trajalo sve do kraja Drugog svjetskog rata 1945, nakon čega je Njemačka okupirana od saveznika, a Austrija obnavlja svoj bivši demokratski ustav. Državnim ugovorom 1955. Austrija je ponovo uspostavljena kao suverena država, okončavši okupaciju. Iste godine Parlament Austrije usvojio je Deklaraciju o neutralnosti, tako da je postala trajno neutralna država.
Danas je Austrija parlamentarna demokratska država koja se sastoji od devet pokrajina. Glavni i najveći grad, s više od 1,7 miliona stanovnika, jest Beč. Austrija je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, s nominalnim BDP-om po stanovniku 52.216 $. Ta zemlja razvila je visok standard življenja i 2014. rangirana je na 21. mjesto u svijetu po Indeksu ljudskog razvoja. Članica je Ujedinjenih nacija od 1955, pridružila se Evropskoj uniji 1995. i osnivač je OECD-a. Potpisala je Šengenski sporazum 1995. i usvojila evropsku valutu euro 1999.
- ^ "Austria". International Monetary Fund. 1. 4. 2018. Pristupljeno 6. 12. 2021.
- ^ Statistik Austria - Broj stanovnika početkom godine u periodu 2002-2019 po općinama (stanje 1. januara 2019)