Back Bertha von Suttner ALS Зуттнер, Берта фон ALT برثا فون سوتنر Arabic برثا فون سوتنر ARZ Bertha von Suttner AST Bertha von Suttner AVK Berta fon Zutner Azerbaijani Берта фон Зутнер Bashkir Берта фон Зутнер Byelorussian Бэрта фон Зутнэр BE-X-OLD

Bertha von Suttner

Bertha von Suttner
Rođenje (1843-06-19) 19. juni 1843.
Prag, Češka
Smrt21. juni 1914(1914-06-21) (71 godina)
Beč, Austrija

Bertha Sophia Felicita Freifrau von Suttner (Berta fon Zutner; Prag, 9. juni 1843 - Beč, 21. juni 1914), austrijska književnica i pacifista.

Njezin otac, Franz Joseph grof Kinsky von Chinic i Tettau, penzionisani general, umro je prije nego se rodila. Bertha je rasla uz majku Sophiu Wilheminu von Kroner, po rođenju pučanku koju austrijsko plemstvo nije nikada prihvatilo.[1]

Za njezino školovanje koje se sastojalo od učenja stranih jezika (engleskog, talijanskog, i francuskog), književnosti, glazbe i pjevanja, bile su zadužene guvernante.[1]

S navršenih 27 godina i željom da nastavi studij glazbe, Bertha putuje u Milano. Premda je bila strastvena čitateljica, Bertha, nesklona politici i ekonomiji, nije čitala novine. Pored poezije i baletristike-na poseban način osvojio ju je Victor Hugo-čitala je suvremena djela iz etnografije, hemije, astronomije, no omiljeno područje bila joj je filozofija. U filozofima je pronašla intelektualne prijatelje koji su joj omogućili dvostruku egzistenciju. Zazirala je jedino od filozofskih djela koja je, poput Marxovih, percipirala odveć političkim.[2]

S tri propale zaruke iza sebe i ovisnošću o majčinim finansijama svedenim na udovičku penziju, u 30-godišnjoj Berhi pojavila se silna želja za samostalnim životom, nezamislivim bez finansijske neovisnosti. Prekinuvši školovanje za opersku pjevačicu, krenula je u potragu za poslom. Zaposlila se kao kućna odgajateljica. u Donjoj Austriji.[3]

U zimu 1887/88. otputovat će u Pariz. U domu pjesnika Daudeta, nakon što je susrela Nobela s kojim je svo vrijeme održavala pisanu korespodenciju, Bertha je prvi put došla u doticaj s mirovnim pokretom, doznavši za postojanje International Peace and Arbitration Association, koju je 1886. u Londonu utemeljio Hodgson Pratt. Njezina filozofsko-znanstvena rasprava, prikladna isključivo za uski krug čitatelja, svjetlo dana ugledat će 1888. pod naslovom Razdoblje mašina- Predavanje iz budućnosti o našem vremenu. [4]

Svojim antiratnim romanom Dolje oružje, u čijem je naslovu na dojmljiv način bio sažet cilj pacifističkih nastojanja građanskog mirovnog pokreta, ali i životni cilj same autorice, Bertha je u javnosti prije svega željela rastrgati koprenu s užasa rata.[5]

Nakon objavljivanja antiratnog romana Dolje oružje, sada već 46-godišnjakinja, Bertha se sasvim posvetila mirotvornom djelovanju u čijem su se središtu nalazila nastojanja oko razoružanja i ustrojavanja neovisnih međunarodnih sudova za arbitražu.[6]

Kao izvor nove nade za svjetski mir Bertha je doživjela Manifest mira ruskog cara Nikole II iz 1894, u kojem je evropske nacije pozvao na razoružavanje i međunarodnu mirovnu konferenciju. Zahvaljujući Berthinom angažmanu, Manifest nije ostao mrtvo slovo na papiru. U Den Haagu je 1899. održana I međunarodna mirovna konferencija na kojoj nisu sudjelovali pacifisti nego po prvi puta reprezentanti 26 država-državnici, diplomate i generali. Bertha je bila jedina žena nazočna na ceremoniji otvorenja Konferencije.[7]

Pisala je pod pseudonimom B. Oulot. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1905. godine i time je postala prva žena dobitnica te nagrade.

  1. ^ a b Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  2. ^ Kriistić, Alen (2012.). Graditeljice mira (PDF). Sarajevo: TPO Fondacija. str. 5. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  3. ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO fondacija. str. 6. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  4. ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 7. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  5. ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 8. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  6. ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 14. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)
  7. ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 17-18. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |year= (pomoć)

Developed by StudentB