Binomna nomenklatura

Binomna nomenklatura ili dvojno ime u biologiji označava službenu metodu imenovanja vrsta.^[1][2] Kao što i sama riječ sugeriše, naučni naziv oblikovan je kombinacijom dva izraza: imena roda i vrste. Pri tome su prihvaćene sljedeće odrednice:

• Naučno ime se ispisuje u kurzivu, kao naprimjer Homo sapiens. Rukom pisani naziv se podcrtava.
• Prvi izraz se prema međunarodnom dogovoru uvijek piše velikim slovom, dok se ime vrste uvijek piše malim početnim slovom, čak i ako je izvedeno iz vlastitog imena, kao naprimjer Canis lupus ili Anthus hodgsoni.
• Općeprihvaćeni naziv je obično popraćen naučnim nazivom u zagradi; naprimjer, kineski aligator (Alligator sinensis) je ugrožena vrsta."
• Naučni naziv se pri prvoj upotrebi u tekstu ili pri popisivanju više vrsta istoga roda treba pisati u punom obimu. Kasnije se može skratiti korištenjem početnog slova s tačkom umjesto imena roda; naprimjer, Canis lupus će biti C. lupus. Iznimke su slučajevi kada je skraćeni naziv prerastao u opću upotrebu; naprimjer, bakterija Escherichia coli se najčešće navodi kao E. coli, a Tyrannosaurus rex je poznatiji po nazivu T. rex.
• Skraćenica "sp." (ili "spec.") se koristi kada nije poznato pravo naučno ime vrste; naprimjer, Canis sp. što označava "vrsta roda Canis". Skraćenica "spp." (množina) zamjenjuje više nepoznatih vrsta, kao naprimjer, Canis spp. što označava "više vrsta roda Canis".
• Skraćenica "cf." se koristi kada nije potvrđena identifikacija: naprimjer, Corvus cf. splendens označava upitnost vrste.

1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)