Bor (element)

Bor (element),  5B
Bor u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojBor, B, 5
SerijaPolumetali
Grupa, Perioda, Blok13, 2, p
Izgledcrni polumetal
Zastupljenost1,6 · 10−3[1] %
Atomske osobine
Atomska masa10,81 (10,806 – 10,821)[2] u
Atomski radijus (izračunat)85 (84) pm
Kovalentni radijus82 pm
Van der Waalsov radijus192[3] pm
Elektronska konfiguracijaHe 2s2 2p1
Broj elektrona u energetskom nivou2, 3[4]
1. energija ionizacije800,6 kJ/mol
2. energija ionizacije2427,1 kJ/mol
3. energija ionizacije3659,7 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće9,3
Kristalna strukturaromboedarska
Gustoća2340 (na 20°C)[4] - 2460 kg/m3
Magnetizamdijamagnetičan
( = −1,9 · 10−5)[5]
Tačka topljenja2349 K (2076 °C)
Tačka ključanja4203[6] K (3930 °C)
Molarni volumen4,39 · 10−6 m3/mol
Toplota isparavanja508[6] kJ/mol
Toplota topljenja50 kJ/mol
Pritisak pare10 Pa pri 2562 K
Brzina zvuka16200 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota1260[1] J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost1,0 · 10−4 S/m
Toplotna provodljivost27 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3, 2, 1[7]
OksidB2O3
Elektronegativnost2,04 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
8B

sin

770 ms ε 17,979 8Be
9B

sin

8,465 · 10−19 s p 0,185 8Be
10B

19,9 %

Stabilan
11B

80,1 %

Stabilan
12B

sin

20,20 ms β- 13,369 12C
13B

sin

17,36 ms β- 13,437 13C
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Simbol nepoznat

Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Bor (latinski: borum) jeste hemijski element sa simbolom B i rednim brojem 5. U periodnom sistemu nalazi se u III glavnoj grupi (po njemu nazvanu grupa bora), kao i u drugoj periodi. Ima osobine nemetala, trovalentan je i relativno rijedak. U prirodi se javlja u obliku spojeva sa kisikom, često kao boraks i kernit, dok se na nekim nalazištima nalazi u količinama isplativim za eksploataciju. Bor postoji u nekoliko alotropskih modifikacija. Amorfni bor je smeđi prah. Od kristalnih oblika bora poznate su mnoge modifikacije. Današnji engleski naziv boron za bor upućuje na njegovu sličnost sa ugljikom, engl. carbon.

Spojevi bora imaju brojne primjene u različitim industrijskim oblastima. Industrija deterdženata i sredstava za pranje koristi spojeve bora poput natrij-perborata u velikim količinama kao sredstvo za izbjeljivanje, dok industrija stakla koristi bor u obliku boraksovih spojeva za pravljenje čaša i keramike sa dobrom otpornošću na hemikalije i velike promjene temperature. Elementarni bor se upotrebljava u industriji poluprovodnika za dotiranje. Polimeri bora i keramika igraju značajnu ulogu za proizvodnju lahkih ali čvrstih materijala i materijala otpornih na vatru. Bor-karbid ima izuzetno veliku tvrdoću i koristi se kao sredstvo za brušenje, a za lemljenje spojevi bora se koriste kao katalizator. Pri hidroboriranju reagensi bora služe za sintezu organskih finih hemikalija. Prirodni bor se sastoji iz dva stabilna izotopa, od kojih je 10Bor pogodan za reakcije neutronskog zahvata.

  1. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom wieser
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom manjera
  4. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom cool
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom lide
  6. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang2

Developed by StudentB