Cezij

Cezij,  55Cs
Cezij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojCezij, Cs, 55
SerijaAlkalni metali
Grupa, Perioda, Blok1, 6, s
Izgledsrebrenasto sjajni metal
Zastupljenost0,00065[1] %
Atomske osobine
Atomska masa132,9054 u
Atomski radijus (izračunat)265 (298) pm
Kovalentni radijus244 pm
Van der Waalsov radijus343[2] pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 6s1
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 18, 8, 1
Izlazni rad2,14[3] eV
1. energija ionizacije375,7 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće0,2
Kristalna strukturakubična prostorno centrirana
Gustoća1900[4] kg/m3
Magnetizamparamagnetičan ( = 5,2 · 10−6)[5]
Tačka topljenja301,60 K (28,45 °C)
Tačka ključanja963,15[6] K (690 °C)
Molarni volumen70,94 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja66,1[6] kJ/mol
Toplota topljenja2,092 kJ/mol
Pritisak pare1,4 · 10-4 Pa
Brzina zvukam/s
Specifična toplota240 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost4,89 · 106 S/m
Toplotna provodljivost36 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj+1
OksidCs2O
Elektrodni potencijal-2,923 V (Cs+ + e- → Cs)
Elektronegativnost0,79 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
131Cs

sin

9,689 d ε 0,352 131Xe
132Cs

sin

6,479 d ε 2,120 132Xe
β- 1,280 132Ba
133Cs

100 %

Stabilan
134Cs

sin

2,0648 god β- 2,059 134Ba
135Cs

sin

2,3 · 106 god β- 0,2 135Ba
136Cs

sin

13,16 d β- 2,548 136Ba
137Cs

sin

30,07 god β- 0,5 137Ba
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo

Nagrizajuće

C
Nagrizajuće
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11-14/15-34
S: 8-16-26-36/37/39-43-45
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Cezij (po IUPAC-u caesium, simbol Cs, latinski: caesium) jeste hemijski element koji spada u alkalne metale IA grupe periodnog sistema elemenata. Cezij je najteži stabilni alkalni metal.

Otkriven je 1861. godine, a otkrili su ga Robert Wilhelm Bunsen i Gustav Kirchhoff u mineralnoj vodi na izvoru u Bad Dürkheimu. Zbog dvije plavičaste spektralne linije po kojima je i otkriven, dali su mu ime po latinskom nazivu caesium - "nebesko plav". Tek 1881. godine Carl Setterberg je predstavio prvi hemijski čist cezij.

Cezij je ekstremno reaktivan element, vrlo je mehak, ima zlatnožute nijanse, a u potpuno čistom stanju je srebrenasti sjajni metal. Pošto u kontaktu sa zrakom odmah i veoma burno reagira, čuva se u hermetički zatvorenim staklenim ampulama. Nema podataka da cezij ima neki biološki značaj. U prirodi se ne javlja u ljudskom organizmu, a nije ni otrovan.

Radioaktivni izotop 137Cs, koji je proizvod cijepanja jezgra, dospio je u velikim količinama u atmosferu nakon černobilske katastrofe 26. aprila 1986. godine, što je privuklo pažnju javnosti u cijelom svijetu.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Harry H. Binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Manjeera
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Bergmann
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CRC
  6. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zhang

Developed by StudentB