Cvijet je reproduktivni organ biljaka cvjetnica (Magnoliophyta), preobraženi izdanak. Sadrži reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je da proizvodi sjeme. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta se razvijaju u plod. Kod viših biljaka sjemenke služe za razvoj sljedeće generacije potomaka, kao primarni način razmnožavanja određene biljne vrste.[1][2]
Pored uloge kao reproduktivnih organa biljke, cvjetovi su od davnina služili ljudima u razne svrhe, počev od ukrašavanje svoje okoline, ali i kao hrana.
Cvijet se nalazi na cvjetištu, gornjem proširenom dijelu cvjetne stapke. Vanjski dijelovi cvijeta su čaška i vjenčić. Čašku čine lapovi,a vjenčić čine latice. U unutrašnjosti cvijeta nalaze se spolni dijelovi cvijeta. Ženski spolni dio cvijeta je tučak. Građen je od plodnice, vrata i njuške ili žiga tučka. Donji prošireni dio tučka naziva se plodnica. U njoj se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka,a u svakom od njih je ženska spolna ćelija. Prašnici su muški dijelovi cvijeta. Svaki prašnik građen je od prašničke niti i prašnice (antera) u kojoj su polenova zrnca. U svakom polenovom zrnu muške spolne ćelije. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. Cvjetovi koji imaju tučak i prašnike su dvospolni cvjetovi npr.jabuka,kruška,dunja. Oni cvjetovi koji imaju samo tučak ili samo prašnike, jednospolni su npr. lijeska, orah, vrba, maslačak. Cvat je skup cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Cvatovi mogu biti različite građe. Razlikujemo glavicu (maslačak),klas (pšenica),grozd (vinova loza) itd. Oprašivanje je prijenos polenovih zrnaca na njušku tučka. Cvjetovi se oprašuju insektima i anemofilno, rijeđe se i samooprašuju. Čovjek obavlja umjetno oprašivanje kako bi dobio nove odlike biljaka. Oplodnja je proces u kojem se muška polna ćelija iz polenovog zrnca spušta kroz cjevčicu do sjemenog zametka,te se u njemu spaja s jajnom ćelijom. Nakon oplodnje, plodnica se tučka povećava i od nje se razvije plod,a ostali dijelovi cvijeta uvenu. Iz sjemenog zametka razvit će se sjemenka,a iz jajne ćelije klica.