Demetra

Demetra
Mramorni kip Demeter, Nacionalni muzej u Rimu
GrupeOlimpski bogovi
RoditeljiKron i Reja
Suprug(a)Arijadna
BraćaHad, Posejdon i Zeus
SestreHestija i Hera
MitologijaGrčka mitologija


Cosmè Tura: Demetra. Prikazana je sa plavom kosom i žitom, svojim simbolom. Freska, palača Schifanoia.
Had i Demetra, grčka vaza

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr = Majka Zemlja) je jedna od dvanaest Olimpijaca, božica žetve, ratarstva, plodnosti, koja upravlja usevima, žitaricama, hranom. Iako je uglavnom poznata kao boginja žitarica, pojavila se i kao boginja zdravlja, rođenja i braka, te je imala veze s podzemnim svijetom.[1]

U grčkoj tradiciji, Demetra je drugo dijete Reje i Krona i sestra Hestije, Here, Hada, Posejdona i Zeusa. Kao i njenu drugu braću i sestre osim Zeusa, njen otac ju je progutao kao bebu, te ih je Zeus spasio kada je svrgnuo i kastrirao Krona.

Preko svog brata Zeusa postala je majka Perzefone, boginje plodnosti. Jedna od najznačajnijih Homerovih himni, Homerska himna Demetri, govori o Perzefoninoj otmici od strane Hada i Demetrinoj potrazi za njom. Kada je Had, kralj podzemlja, poželio da Perzefonu učini svojom ženom, oteo ju je sa polja dok je brala cvijeće, uz Zeusovo dopuštenje. Demetra je svuda tražila da pronađe svoju nestalu kćerku bezuspješno sve dok nije obavještena da ju je Had odveo u Podzemlje. Kao odgovor, Demetra je zanemarila svoje dužnosti boginje poljoprivrede, gurnuvši zemlju u smrtonosnu glad u kojoj ništa neće rasti, uzrokujući mnoge smrti. Zeus je naredio Hadu da vrati Perzefonu njenoj majci kako bi sprečio katastrofu. Međutim, pošto je Perzefona jela hranu iz Podzemlja, nije mogla da ostane sa Demetrom zauvijek, već je morala da podijeli godinu između svoje majke i njenog muža, objašnjavajući sezonski ciklus, jer Demetra ne dozvoljava biljkama da rastu dok Perzefone nema.

Iako se Demetra često opisuje jednostavno kao boginja žetve, ona je također predsjedala svetim zakonom i ciklusom života i smrti. Ona i njena kćerka Perzefona bile su centralne figure Eleuzinskih misterija, religiozne tradicije koja je prethodila olimpijskom panteonu i koja može imati svoje korjene u mikenskom periodu c. 1400–1200 p. n. e..[2]

Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera ili Dijana, a Izida u egipatskoj mitologiji. Demetra je povezana sa Gejom.[3]

  1. ^ Merriam-Webster's Encyclopedia of Literature. Merriam-Webster. 1995. str. 314. ISBN 9780877790426.
  2. ^ John Chadwick, The Mycenean World. Cambridge University Press, 1976.
  3. ^ "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 30. 1. 2023.

Developed by StudentB