Back Demokratiese Party (Verenigde State) Afrikaans Demokratische Partei (USA) ALS ዴሞክራቲክ ፓርቲ (አሜሪካ) Amharic الحزب الديمقراطي (الولايات المتحدة) Arabic ܓܒܐ ܕܝܡܘܩܪܛܝܐ (ܐܘܚܕܢܐ ܡܚܝܕܐ) ARC الحزب الديموقراطى فى امريكا ARZ Partíu Demócrata (Estaos Xuníos) AST Demokratlar Partiyası (ABŞ) Azerbaijani دموکرات حیزبی (بیرلشمیش ایالتلر) AZB Partai Démokrat (Amérika Serikat) BAN

Demokratska stranka (SAD)

Demokratska stranka

Democratic Party
SkraćenicaD (neslužbeno)
PredsjednikJaime Harrison
Osnivač(i)
Osnovana8. januar 1828.
PrethodnikDemokratsko-republikanska stranka
SjedišteWashington, D.C., SAD
Adresa430 South Capitol St. SE
Mladi ogranakMladi demokrati Amerike
Broj članovaGubitak 47.019.985[1]
Politička pozicijaLijevi centar[2][3]
IdeologijaVećina:
Liberalizam[4]
Frakcije:
Centar[5]
Progresivizam[6]
Boje  Plava
Mjesta u Senatu
47 / 100
Mjesta u Zastupničkom domu
213 / 435
Guvernera
23 / 50
Mjesta u gornjim domovima država
857 / 1.973
Mjesta u donjim domovima država
2.425 / 5.413
Veb-sajt
http://www.democrats.org/

Demokratska stranka (engleski: Democratic Party) jedna je od dvije najjače stranke u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovana je 1828. od strane pristalica predsjednika Andrewa Jacksona, što je čini najstarijom aktivnom političkom strankom.[7] Od sredine 19. stoljeća je glavna suparnička stranka Republikanskoj stranci.

Demokratska stranka je prije 1860. zagovarala ograničavanje moći savezne vlade i očuvanje prava saveznih država, a protivila se uspostavljanju nacionalne banke i visokim carinama. 1860. je pitanje ropstva dovelo do raskola unutar stranke, a nakon toga je ona ostvarila pobjedu samo četiri puta na predsjedničkim izborima u periodu od 1860. do 1928. U kasnom 19. stoljeću je nastavila sa protivljenjem visokim carinama, a unutar stranke se odvijala žestoka debata u vezi zlatnog standarda. U ranom 20. stoljeću je podržavala progresivne reforme i protivila se imperijalizmu, a od 1932. joj je platforma socijalno liberalna.[8] New Deal program predsjednika Franklina D. Roosevelta je bio ključan u pridobijanju podrške katoličkih imigranata, ali je uzrokovao u slabljenju konzervativnog krila stranke.[9][10] Nakon što predsjednik Lyndon B. Johnson potpisuje Zakon o građanskim pravima Jug SAD-a postaje više naklonjen prema Republikanskoj stranci, a Sjever postaje više naklonjen prema demokratskoj. Nekoć velik utjecaj sindikata nad Demokratskom strankom je oslabio krajem 20. stoljeća, ali je radnička klasa još uvijek bitan dio baze glasačkog tijela stranke. Žene, ljudi sa višom stručnom spremom, stanovnici urbanih područja, mlađe generacije i rasne, vjerske i seksualne manjine su također bitan dio baze glasačkog tijela.[11][12][13][14]

Filozofija modernog liberalizma Demokratske stranke mješa pojmove građanskih prava i socijalne jednakosti sa podrškom za mješovitu ekonomiju. U Kongresu, stranka je veliki šator sa utjecajnim centrističkim, progresivnim i konzervativnim frakcijama.[15] Ekonomska agenda stranke uključuje podršku za zaštitu okoline, sindikate, proširenje socijalnih programa, priuštivo više obrazovanje, reformu zdravstvenog sistema, jednake mogućnosti i zaštitu potrošača.[8][16][17] Stranka podržava reformu zakona o finansiranju političkih kampanja, prava seksualnih manjina, reformu imigracionog i kažnjeničkog sistema, pooštravanje restrikcija na kupovinu i posjedovanje oružja, pravo na pobačaj, ukidanje smrtne kazne i opuštanje zakona o drogama što se tiče njene socijalne agende.[18][19][20][21][22][23][24]

  1. ^ Winger, Richard. "December 2021 Ballot Access News Print Edition". Ballot Access News. Pristupljeno 20. 1. 2022.
  2. ^ Rae, Nicol C. (juni 2007). "Be Careful What You Wish For: The Rise of Responsible Parties in American National Politics". Annual Review of Political Science (jezik: engleski). Annual Reviews. 10 (1): 169–191. doi:10.1146/annurev.polisci.10.071105.100750. ISSN 1094-2939.
  3. ^ Marantz, Andrew (24. 5. 2021). "Are We Entering a New Political Era?". The New Yorker. New York, New York: Condé Nast. Arhivirano s originala, 19. 4. 2024. Pristupljeno 16. 6. 2024.
  4. ^ Arnold, N. Scott (2009). Imposing values: an essay on liberalism and regulation. Oxford University Press. str. 3. ISBN 9780495501121. Arhivirano s originala, 2. 10. 2020. Pristupljeno 28. 4. 2020. Modern liberalism occupies the left-of-center in the traditional political spectrum and is represented by the Democratic Party in the United States.
  5. ^ Bacon, Perry Jr. (11. 3. 2019). "The Six Wings Of The Democratic Party". FiveThirtyEight. Arhivirano s originala, 15. 8. 2021. Pristupljeno 21. 10. 2021.
  6. ^ Stein, Letita; Cornwell, Susan; Tanfani, Joseph (23. 8. 2018). "Inside the progressive movement roiling the Democratic Party". Reuters. Arhivirano s originala, 13. 6. 2022. Pristupljeno 13. 6. 2022.
  7. ^ Janda, Kenneth; Berry, Jeffrey; Goldman, Jerry (1. 1. 2011). The Challenge of Democracy: American Government in Global Politics (jezik: engleski). Cengage Learning. ISBN 978-0-495-90618-6.
  8. ^ a b Grigsby, Ellen (30. 1. 2008). Analyzing Politics (jezik: engleski). Cengage Learning. ISBN 978-0-495-50112-1.
  9. ^ Prendergast, William B.; Prendergast, Mary E. (1999). The Catholic Voter in American Politics: The Passing of the Democratic Monolith (jezik: engleski). Georgetown University Press. ISBN 978-0-87840-724-8.
  10. ^ Marlin, George J. (2006). The American Catholic Voter: 200 Years of Political Impact (jezik: engleski). St. Augustine's Press. ISBN 978-1-58731-029-4.
  11. ^ NW, 1615 L. St; Suite 800Washington; Inquiries, DC 20036USA202-419-4300 | Main202-857-8562 | Fax202-419-4372 | Media (20. 3. 2018). "1. Trends in party affiliation among demographic groups". Pew Research Center - U.S. Politics & Policy (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  12. ^ Ramakrishnan, Karthick (26. 7. 2016). "How Asian Americans Became Democrats". The American Prospect (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  13. ^ Brownstein, Analysis by Ronald. "The Democratic Party is being transformed. These House votes show how". CNN. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  14. ^ Inc, Gallup (12. 6. 2009). "Women More Likely to Be Democrats, Regardless of Age". Gallup.com (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  15. ^ Liz Peek, Opinion Contributor (14. 11. 2020). "Biden could lose Georgia Senate races all by himself". The Hill (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  16. ^ Goodnough, Abby; Kaplan, Thomas (28. 6. 2019). "Democrat vs. Democrat: How Health Care Is Dividing the Party". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  17. ^ "A Mixed Economy: The Role of the Market". web.archive.org. 18. 1. 2017. Arhivirano s originala 18. 1. 2017. Pristupljeno 13. 7. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  18. ^ "Democratic Party on Government Reform". www.ontheissues.org. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  19. ^ "Democratic Platform Endorses Gay Marriage". NPR.org (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  20. ^ Images, Tomohiro Ohsumi/Getty (19. 7. 2016). "Two Parties, Two Platforms on Criminal Justice". The Marshall Project (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  21. ^ "Preventing Gun Violence - Democrats". web.archive.org. 4. 11. 2018. Arhivirano s originala 4. 11. 2018. Pristupljeno 13. 7. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  22. ^ "Democratic Party on Abortion". www.ontheissues.org. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  23. ^ "PROTECTING COMMUNITIES AND BUILDING TRUST BY REFORMING OUR CRIMINAL JUSTICE SYSTEM". Democrats (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  24. ^ "Party Platform - Democrats". web.archive.org. 27. 9. 2018. Arhivirano s originala 27. 9. 2018. Pristupljeno 13. 7. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Developed by StudentB