Dionis u grčkoj mitologiji je jedan od dvanaest Olimpijaca, grčkibog plodnosti Zemlje, berbe grožđa, vegetacije, vina,[2] žena, voćnjaka i voća, vegetacije, plodnosti, svečanosti, ludila, religioznih praznika i pozorište.[3][4] Rimljani su ga zvali Bakus (/ˈbækəs/ ili /ˈbɑːkəs/; starogrčki: Βάκχος )[5] zbog ludnice koju je navodno izazvao zvanom baccheia. Kao Dionis Eleuterije ("oslobodilac"), njegovo vino, muzika i ekstatičan ples oslobađaju njegove sljedbenike od samosvesnog straha i brige i podrivaju opresivne stege moćnih.[6] Njegov Tirsus, žezlo sa stabljikom komorača, ponekad namotano bršljanom i sa koje kaplje med, je i blagotvoran štap i oružje koje se koristi za uništavanje onih koji se protive njegovom kultu i slobodama koje on zastupa.[7] Vjeruje se da oni koji sudjeluju u njegovim misterijama postaju opsjednuti i opunomoćeni od samog boga.[8]
^Hedreen, Guy Michael. Silens in Attic Black-figure Vase-painting: Myth and Performance. University of Michigan Press. 1992. ISBN9780472102952. str. 1
^James, Edwin Oliver. The Tree of Life: An Archaeological Study. Brill Publications. 1966. str. 234. ISBN9789004016125
^In Greek "both votary and god are called Bacchus". Burkert, str. 162. For the initiate as Bacchus, see Euripides, Bacchae491. For the god, who alone is Dionysus, see Sophocles, Oedipus Rex 211 and Euripides, Hippolytus 560.
^Olszewski, E. (2019). Dionysus’s enigmatic thyrsus. Proceedings of the American Philosophical Society, 163(2), 153–173.
^Sutton, str. 2, mentions Dionysus as The Liberator in relation to the city Dionysia festivals. In Euripides, Bacchae379–385: "He holds this office, to join in dances, [380] to laugh with the flute, and to bring an end to cares, whenever the delight of the grape comes at the feasts of the gods, and in ivy-bearing banquets the goblet sheds sleep over men."