Disprozij

Disprozij,  66Dy
Disprozij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojDisprozij, Dy, 66
SerijaLantanoidi
Grupa, Perioda, BlokLa, 6, f
Izgledsrebrenobijeli metal
Zastupljenost4,3 · 10-4[1] %
Atomske osobine
Atomska masa162,500(1)[2] u
Atomski radijus (izračunat)175 (228) pm
Kovalentni radijus- pm
Van der Waalsov radijus- pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f106s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 28, 8, 2
Izlazni rad3,0 eV
1. energija ionizacije573,0 kJ/mol
2. energija ionizacije1130 kJ/mol
3. energija ionizacije2200 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća8559 (pri 25°C)[3] kg/m3
Magnetizamparamagnetičan ( = 0,065)[4]
Tačka topljenja1680 K (1407 °C)
Tačka ključanja2873 K (2600[5] °C)
Molarni volumen19,01 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja280[5] kJ/mol
Toplota topljenja11,06 kJ/mol
Brzina zvuka2710 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota170 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost1,08 · 106 S/m
Toplotna provodljivost11 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3
Elektrodni potencijal-2,29 V (Dy3+ + 3e- → Dy)
Elektronegativnost1,22 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
154Dy

sin

3 · 106 god α 2,947 150Gd
155Dy

sin

9,9 h ε 2,095 155Tb
156Dy

0,06 %

Stabilan
157Dy

sin

8,14 h ε 1,341 157Tb
158Dy

0,10 %

Stabilan
159Pr

sin

144,4 d ε 0,366 159Tb
160Dy

2,34 %

Stabilan
161Dy

18,91 %

Stabilan
162Dy

25,51 %

Stabilan
163Dy

24,90 %

Stabilan
164Dy

28,18 %

Stabilan
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11
S: 16-33-36/37/39
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Disprozij je hemijski element sa simbolom Dy i atomskim brojem 66. To je rijetki zemni element, metalnog srebrenastog sjaja. Disprozij se ne može naći u prirodi u elementarnom stanju, već je prisutan u brojnim mineralima kao što je ksenotim. Prirodna izotopska smjesa disprozija sastavljena je iz sedam izotopa među kojima najviše ima izotopa 164Dy.

Ovaj element prvi je otkrio Paul Émile Lecoq de Boisbaudran 1886, ali u svom čistom elementarnom obliku nije dobijen sve do razvoja ionsko-izmjenjivačkih tehnika 1950tih. Disprozij se koristi u relativnom malo aplikacija, uglavnom tamo gdje se ne može zamijeniti nekim drugim hemijskim elementima. Najčešće se upotrebljava zbog svog vrlo velikog poprečnog presjeka apsorpcije termalnih neutrona, što ga čini pogodnim za kontrolne šipke u nuklearnim reaktorima, kao i zbog velike magnetske susceptibilnosti. Također se koristi i u uređajima za pohranjivanje podataka, te kao sastojak terfenola-D. Rastvorljive soli disprozija su slabo otrovne, dok se njegove nerastvorljive soli ne smatraju otrovnim.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom harry
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom iupac
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom green
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom weast
  5. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang

Developed by StudentB