Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovaj članak zahtijeva čišćenje. |
GNU | |
---|---|
Razvijatelj | GNU projekt |
Grupa OS-a | Unixoliki |
Radno stanje | Funkcionalan, ali nedovršen |
Izvorni model | Slobodni softver |
Vrsta kernela | Mikro kernel |
Licenca | Većinom GPL, ponegdje LGPL |
Službeni veb-sajt | www.gnu.org |
GNU je operativni sistem sastavljen isključivo od slobodnog softvera. Njegovo ime je rekurzivna skraćenica za "GNU Nije Unix" ("GNU's Not Unix"). Ričard Stalman je 1983. objavio Projekat GNU, u cilju stvaranja potpunog UNIX kompatibilnog operativnog sistema — poznatog kao GNU sistem ili prosto GNU — koji je slobodan softver. Projekat GNU se danas odvija pod pokroviteljstvom Fondacije za slobodni softver (Free Software Foundation).
Razvoj GNU sistema je značio i pisanje mnogih programa, poznatih kao GNU programi ili GNU paketi. Među njima su i uređivač teksta Emacs, GCC, GNU-ov debugger i radno okruženje GNOME.
GNU sistem se obično koristi u kombinaciji sa Linux kernelom, koji je razvijen van projekta GNU. Ova kombinacija čini potpuno funkcionalan operativni sistem, GNU/Linux, koji se međutim često pogrešno naziva samo "Linux".
GNU-ovi programi se često koriste i samostalno. Nije neuobičajeno naći komponente GNU-a instalirane na vlasničkim UNIX sistemima umjesto prvobitnih UNIX programa — posebno onih koji su alatke za programiranje i koji se često nazivaju zajedničkim imenom GNU-ov skup alata. (to je samo mali dio cjeline GNU sistema.) Koriste se na ovaj način jer su se pokazali kao superiorni u odnosu na ekvivalentne UNIX verzije, čak i onda kada nisu potpuno saglasni sa POSIX standardom. Također, zbog popularnosti kombinacije GNU sa Linuxom, mnogi koji rade na razvoju softvera instaliraju GNU-ov skup alata na druge sisteme zbog kompatibilnosti ili zato što skup radi ujednačeno na svim platformama. Mnogi GNU-ovi programi su također prebačeni (engleski: ported) na Microsoft Windows, macOS i razne druge vlasničke platforme. Međutim, razlog za postojanje portova je da pomognu da se ti sistemi zamijene slobodnim softverom.