Glavobolja je akutan ili hroničan bol u glavi koja je ujedno i najčešća tegoba koja pogađa ljudsku rasu. Može se javiti kao migrena, glavobolja tenzionog tipa ili klaster glavobolja.[1][2] Postoji povećan rizik od depresije kod osoba sa jakim glavoboljama.[3] Najčešće se javlja u dobi između 25 - 35 god. Kao i u drugim dijelovima tijela bol daju one strukture koje imaju senzitivne bolne završetke.
Glavobolje se mogu pojaviti kao rezultat mnogih stanja. Postoji veliki broj različitih sistema klasifikacije za glavobolje. Najpriznatiji je onaj Međunarodnog društva za glavobolju, koje ga svrstava u više od 150 tipova primarnih i sekundarnih glavobolja. Uzroci glavobolje mogu uključivati dehidraciju; umor; nedostatak sna; stres;[4] efekti lijekova (prekomjerna upotreba) i rekreativnih droga, uključujući odvikavanje; virusne infekcije; glasni zvukovi; povreda glave; brzo gutanje vrlo hladne hrane ili pića; i problemi sa zubima ili sinusima (kao što je sinusitis).[5]
Liječenje glavobolje ovisi o osnovnom uzroku, ali obično uključuje lijekove protiv bolova (posebno u slučaju migrene ili klaster glavobolje).[6] Glavobolja je jedna od najčešćih fizičkih tegoba.[7]
Otprilike polovina odraslih ima glavobolju u datoj godini.[3] Tenzione glavobolje su najčešće,[7] koje pogađaju oko 1,6 milijardi ljudi (21,8% stanovništva), a slijede migrenske glavobolje koje pogađaju oko 848 miliona (11,7%).[8]
^"Headache disorders" (jezik: engleski). The World Health Organization. 8. 4. 2016. Pristupljeno 14. 12. 2021.
^Silberstein, Stephen D. (9. 3. 2022), Lynch, Mary E.; Craig, Kenneth D.; Peng, Philip W. (ured.), "Headache", Clinical Pain Management (jezik: engleski) (1 izd.), Wiley, str. 336–342, doi:10.1002/9781119701170.ch32, ISBN978-1-119-70115-6, pristupljeno 29. 4. 2022