Back Ақалақь Abkhazian Stad Afrikaans Stadt ALS ከተማ Amharic Tokayto AMI Ciudat AN Burg ANG مدينة Arabic ܡܕܝܢܬܐ ARC مدينة ARY

Grad

Za druga značenja, pogledajte Grad (čvor).
Mostar i njegov Stari most

Grad (riječ potječe od praslavenskog gordъ[1]) je urbanizirano, naseljeno mjesto, značajne veličine.[2][3] Može se definisati kao stalno i gusto naseljeno mjesto sa administrativno definisanim granicama čiji članovi rade prvenstveno na nepoljoprivrednim poslovima.[4] Gradovi općenito imaju opsežne sisteme za stanovanje, transport, kanalizaciju, komunalne usluge, korištenje zemljišta, proizvodnju dobara i komunikacije.[5][6] Njihova gustina olakšava interakciju između ljudi, vladinih organizacija i preduzeća, ponekad od koristi različitim stranama u procesu, kao što je poboljšanje efikasnosti distribucije roba i usluga. Sa svim karakteristikima jednog urbaniziranog, kultiviranog naselja: (asfaltiranim ili popločanim) ulicama, trgovima, gradskim četvrtima, dijelovima grada, parkovima i perivojima, šetalištima i promenadama, gradskim korzom i glavnom gradskom ulicom, upravnim i komunalnim funkcijama (policija, dom zdravlja, pošta, vatrogasno društvo, osiguravajući zavodi), školama i dječijim vrtićima, obrazovnim ustanovama općeg i posebnog karaktera, medijima (radijske i televizijske stanice, novinske kuće), vjerskim objektima, određenim brojem trgovina i dućana, u većini slučajeva i sa robnim kućama ili tržnim centrima, ugostiteljskim objektima (hotelima, prenoćištima, gradskim kafanama, gostionama, kafićima i diskotekama), industrijom i proizvodnim pogonima, i slično. Grad se napose odlikuje određenom veličinom, koja varira od veličine mjesta. Gradsku strukturu čini i složena, zatvorena urbana cjelina mjesta, te visoka gustina naseljenosti na relativno malom prostoru.

London skyline with Palace of Westminster in midground
People cross busy Shibuya intersection lined with electronic billboards at dusk
Impressionist painting of wide tree-lined Boulevard Montmartre with horse-drawn carts in the 1890s
Informal settlements built into the hillside in Rocinha, Rio de Janeiro, Brazil at dusk
Skyscrapers line a busy sidewalk along 6th Avenue in New York City
Vendors and signs along a busy dirt street in Old Delhi
Hong Kong skyline
An underground train in the São Paulo Metro
Slijeva na desno, odozgo: Westminster Palace u Londonu, Shibuya Crossing u Tokiju, slika Bulevara Monmartre u Parizu od Camille Pissarro, Rocinha favela u Rio de Janeiru, 6. Avenue na Manhattanu, pijaca začina u Old Delhiju, Hong Kong, São Paulo Metro

Historijski gledano, stanovnici gradova su bili mali dio čovječanstva u cjelini, ali nakon dva vijeka neviđene i brze urbanizacije, više od polovine svjetske populacije sada živi u gradovima, što je imalo duboke posljedice po globalnu održivost.[7][8][9][10][11] Današnji gradovi obično čine jezgro većih metropolitanskih i urbanih područja – stvarajući brojne putnike koji putuju prema gradskim centrima radi zaposlenja, zabave i obrazovanja. Međutim, u svijetu sve intenzivnije globalizacije, svi gradovi su u različitom stepenu povezani i globalno izvan ovih regija. Ovaj povećani uticaj znači da gradovi također imaju značajan uticaj na globalna pitanja, kao što su održivi razvoj, klimatske promjene i globalno zdravlje. Zbog ovih velikih uticaja na globalna pitanja, međunarodna zajednica je dala prioritet ulaganjima u održive gradove kroz Cilj održivog razvoja 11. Zbog efikasnosti transporta i manje potrošnje zemljišta, gusti gradovi imaju potencijal da imaju manji ekološki otisak po stanovniku od rjeđe naseljenih područja.[12][13] Stoga se kompaktni gradovi često pominju kao ključni element u borbi protiv klimatskih promjena.[14][15][16] Međutim, ova koncentracija može imati i značajne negativne posljedice, kao što je formiranje urbanih toplotnih ostrva, koncentriranje zagađenja i stres zaliha vode i drugih resursa.

Ostale važne karakteristike gradova pored naseljenosti uključuju status glavnog grada i relativnu kontinuiranu okupaciju grada. Na primjer, glavni gradovi država kao što su Peking, Jakarta, Kuala Lumpur, London, Manila, Mexico Citi, Moskva, Nairobi, New Delhi, Pariz, Rim, Atina, Seoul, Singapur, Tokio i Washington, D. C. odražavaju identitet i vrhunac njihove nacije.[17] Neke historijske prijestolnice, kao što su Kyoto, Yogyakarta i Xi'an, zadržavaju svoj odraz kulturnog identiteta čak i bez statusa modernog glavnog grada. Vjerska sveta mjesta nude još jedan primjer statusa kapitala unutar religije; primjeri uključuju Jerusalem, Meku, Varanasi, Ayodhyu, Haridwar i Prayagraj.

  1. ^ Anthropologische Gesellschaft in Wien (1880), Mittheilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien, Original s Univerziteta Michigan: F. Berger & Söhne, str. 40.
  2. ^ Goodall, B. (1987) The Penguin Dictionary of Human Geography. London: Penguin.
  3. ^ Kuper, A. and Kuper, J., eds (1996) The Social Science Encyclopedia. 2nd ed. London: Routledge.
  4. ^ Caves, R. W. (2004). Encyclopedia of the City. Routledge. str. 99.
  5. ^ Glaeser, Edward (2011). "Cities, Productivity, and Quality of Life". Science. 333 (6042): 592–594. doi:10.1126/science.1209264.
  6. ^ Bettencourt, Luis; West, Geoffrey (2010). "A unified theory of urban living". Nature. 467 (7318): 912–913. doi:10.1038/467912a.
  7. ^ Ritchie, Hannah; Roser, Max (13. 6. 2018). "Urbanization". Our World in Data (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 29. 10. 2020. Pristupljeno 14. 2. 2021.
  8. ^ James, Paul; with Magee, Liam; Scerri, Andy; Steger, Manfred B. (2015). Urban Sustainability in Theory and Practice: Circles of Sustainability. London: Routledge. ISBN 978-1315765747. Arhivirano s originala, 1. 3. 2020. Pristupljeno 20. 12. 2017.
  9. ^ "Rise of the City". Science. 352 (6288): 906–907. 2016. doi:10.1126/science.352.6288.906.
  10. ^ "Cities: The century of the city". Nature. 467 (7318): 900–901. 2010. doi:10.1038/467900a.
  11. ^ Sun, Liqun; Chen, Ji; Li, Qinglan; Huang, Dian (2020). "Dramatic uneven urbanization of large cities throughout the world in recent decades". Nature Communications. 11 (1): 5366. doi:10.1038/s41467-020-19158-1.
  12. ^ "Cities: a 'cause of and solution to' climate change". UN News (jezik: engleski). 18. 9. 2019. Arhivirano s originala, 4. 3. 2021. Pristupljeno 20. 3. 2021.
  13. ^ Merite, Gabrielle; Vitorio, Andre. "How megacities could lead the fight against climate change". MIT Technology Review (jezik: engleski).
  14. ^ "Sustainable cities must be compact and high-density". The Guardian News (jezik: engleski). 30. 6. 2011. Arhivirano s originala, 9. 3. 2021. Pristupljeno 20. 3. 2021.
  15. ^ Angelo, Hillary; Wachsmuth, David (2020). "Why does everyone think cities can save the planet?". Urban Studies. 57 (11): 2201–2221. doi:10.1177/0042098020919081.
  16. ^ Bibri, Simon Elias; Krogstie, John; Kärrholm, Mattias (2020). "Compact city planning and development: Emerging practices and strategies for achieving the goals of sustainability". Developments in the Built Environment. 4: 100021. doi:10.1016/j.dibe.2020.100021.
  17. ^ "Ch2". www-personal.umich.edu. Arhivirano s originala, 4. 8. 2020. Pristupljeno 10. 5. 2021.

Developed by StudentB