Back Koors Afrikaans ትኩሳት Amharic حمى Arabic ܐܫܬܐ (ܐܣܝܘܬܐ) ARC حمى ARZ জ্বৰ Assamese Fiebre AST Qızdırma Azerbaijani Kalintura BCL Ліхаманка Byelorussian

Groznica

Groznica
Drugi naziviPireksija ili febrilni odgovor ili febrilnost[1]
Analogni medicinski termometar koji pokazuje temperaturu od 38,7 °C
SpecijalnostInfekcijske bolesti, pedijatrija
SimptomiInicijalno: drhtanje, osjećaj hladnoće, jeza[2]
Kasnije: crvenilo, znojenje[3]
KomplikacijeFebrilni napad[4]
UzrociVirusi, bakterije, povećanje tjelesne temperature[5][6]
Dijagnostička metodaTemperatura između 37,2 i 38,3 oC[1][7][8]
Diferencijalna dijagnozaHipertermija[1]
TretmanNa osnovu osnovnog uzroka, nije potrebno za samu groznicu[2][9]
LijekIbuprofen, paracetamol (acetaminofen)[9][10]
FrekvencijaUobičajena[2][11]

Groznica, znana i kao pireksija, je definirana kao temperatura iznad normalnog raspona, zbog povećanja zadane tačke tjelesne temperature.[5][6][7] Ne postoji niti jedna dogovorena gornja granica za normalnu temperaturu kod ljudi sa izvorima koji koriste vrijednosti između 37,2-38,3 °C.[1][7][8] Povećanje zadane tačke izaziva pojačanu mišićnih kontrakcija i uzrokuje osjećaj hladnoće ili jeze.[2] Ovo rezultira većom proizvodnjom topline i naporima da se ona uštedi.[3] Kada se zadana temperatura vrati na normalu, osoba se osjeća vruće, pocrveni i može se početi znojiti.[3] Rijetko povišena temperatura može izazvati febrilni napad, a to je češće kod male djece.[4] Groznica obično ne prelazi više od 41-42 °C.[6]

Groznicu mogu uzrokovati mnoga zdravstvena stanja u rasponu od neozbiljnih do opasnih po život.[12] Ovo uključuje virusna, bakterijska i parazitske infekcije—kao što su gripa, obična prehlada, meningitis, infekcije urinarnog trakta, upala slijepog crijeva, COVID-19 i malarija.[12][13] Neinfektivni uzroci uključuju vaskulitis, duboku vensku trombozu, bolest vezivnog tkiva, nuspojave lijekova ili vakcinacija i rak.[12][14] Razlikuje se od hipertermije po tome što je hipertermija povećanje tjelesne temperature iznad zadane temperature ili zbog prevelike proizvodnje topline ili zbog njenog nedovoljnog gubitka.[1] Liječenje za smanjenje groznice općenito nije potrebno.[2][9] Međutim, liječenje povezane boli i upala može biti korisno, ko i pomoć osobi da se odmori.[9] Lijekovi kao što su ibuprofen ili paracetamol (acetaminofen) mogu pomoći kod ovoga, kao i kod niže povišene temperature.[9][10] Djeci mlađoj od tri mjeseca potrebna je medicinska pomoć, kao i osobama sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što je kompromitovani imunski sistem ili osobama sa drugim simptomima.[15] Hipertermija zahtijeva liječenje.[2]

Groznica je jedan od najčešćih medicinskih znakova.[2] Ona je dio oko 30% posjeta zdravstvenoj zaštiti djece[2] i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni.[11] Dok je groznica evoluirala kao odbrambeni mehanizam, čini se da liječenje groznice ne pogoršava ishode.[16][17] Roditelji i zdravstveni radnici često gledaju na groznicu s većom zabrinutošću nego što se obično zaslužuju, fenomen poznat kao fobija od groznice.[2][18]

  1. ^ a b c d e Axelrod YK, Diringer MN (May 2008). "Temperature management in acute neurologic disorders". Neurologic Clinics. 26 (2): 585–603, xi. doi:10.1016/j.ncl.2008.02.005. PMID 18514828.
  2. ^ a b c d e f g h i Sullivan JE, Farrar HC (mart 2011). "Fever and antipyretic use in children". Pediatrics. 127 (3): 580–87. doi:10.1542/peds.2010-3852. PMID 21357332.
  3. ^ a b c Huether, Sue E. (2014). Pathophysiology: The Biologic Basis for Disease in Adults and Children (7th izd.). Elsevier Health Sciences. str. 498. ISBN 978-0323293754.
  4. ^ a b CDC Staff (31. 3. 2020). "Taking Care of Someone Who is Sick: Caring for Someone Sick at Home". Arhivirano s originala, 24. 3. 2015. Pristupljeno 8. 5. 2015.
  5. ^ a b Kluger MJ (2015). Fever: Its Biology, Evolution, and Function. Princeton University Press. str. 57. ISBN 978-1400869831.
  6. ^ a b c Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). "Fever in adults". An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 375. ISBN 978-0521747769.
  7. ^ a b c Dinarello CA, Porat R (2018). "Chapter 15: Fever". u Jameson JL, Fauci AS, Kasper DL, Hauser SL, Longo DL, Loscalzo, J (ured.). Harrison's Principles of Internal Medicine. 1–2 (20th izd.). New York, NY: McGraw-Hill. ISBN 9781259644030. Pristupljeno 31. 3. 2020.
  8. ^ a b Laupland KB (July 2009). "Fever in the critically ill medical patient". Critical Care Medicine. 37 (7 Suppl): S273-8. doi:10.1097/CCM.0b013e3181aa6117. PMID 19535958.
  9. ^ a b c d e Richardson M, Purssell E (septembar 2015). "Who's afraid of fever?". Archives of Disease in Childhood. 100 (9): 818–20. doi:10.1136/archdischild-2014-307483. PMID 25977564. S2CID 206857750.
  10. ^ a b Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 401. ISBN 978-0521747769.
  11. ^ a b Kiekkas P, Aretha D, Bakalis N, Karpouhtsi I, Marneras C, Baltopoulos GI (august 2013). "Fever effects and treatment in critical care: literature review". Australian Critical Care. 26 (3): 130–35. doi:10.1016/j.aucc.2012.10.004. PMID 23199670.
  12. ^ a b c Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 5. ISBN 978-0521747769.
  13. ^ Rodriguez-Morales AJ, Cardona-Ospina JA, Gutiérrez-Ocampo E, Villamizar-Peña R, Holguin-Rivera Y, Escalera-Antezana JP, Alvarado-Arnez LE, Bonilla-Aldana DK, Franco-Paredes C (13. 3. 2020). "Clinical, laboratory and imaging features of COVID-19: A systematic review and meta-analysis". Travel Medicine and Infectious Disease. 34: 101623. doi:10.1016/j.tmaid.2020.101623. PMC 7102608. PMID 32179124.
  14. ^ Dayal R, Agarwal D (januar 2016). "Fever in Children and Fever of Unknown Origin". Indian Journal of Pediatrics. 83 (1): 38–43. doi:10.1007/s12098-015-1724-4. PMID 25724501. S2CID 34481402.
  15. ^ "Fever". MedlinePlus. 30. 8. 2014. Arhivirano s originala, 11. 5. 2009.
  16. ^ Schaffner A (mart 2006). "Fieber – nützliches oder schädliches, zu behandelndes Symptom?" [Fever–useful or noxious symptom that should be treated?]. Therapeutische Umschau (jezik: njemački). 63 (3): 185–88. doi:10.1024/0040-5930.63.3.185. PMID 16613288. Abstract alone is in German and in English.
  17. ^ Niven DJ, Stelfox HT, Laupland KB (juni 2013). "Antipyretic therapy in febrile critically ill adults: A systematic review and meta-analysis". Journal of Critical Care. 28 (3): 303–10. doi:10.1016/j.jcrc.2012.09.009. PMID 23159136.
  18. ^ Crocetti M, Moghbeli N, Serwint J (juni 2001). "Fever Phobia Revisited: Have Parental Misconceptions About Fever Changed in 20 Years?". Pediatrics. 107 (6): 1241–1246. doi:10.1542/peds.107.6.1241. PMID 11389237.

Developed by StudentB