Gruzija

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Gruzija საქართველო Sakartvelo
Zastava Grb
Himna: "Tavisupleba"
Položaj Gruzije
Glavni grad		Tbilisi
Službeni jezik		gruzijski
Državno uređenje
• Predsjednik		Salome Zurabishvili (სალომე ზურაბიშვილი)
• Predsjednik vlade		Irakli Kobachidze (ირაკლი კობახიძე)
Zakonodavstvo
Nezavisnost		9. april 1991
Površina
• Ukupno		69.700 km2 (121.)
Stanovništvo
• Ukupno		4.661.473 (117.)
• Gustoća		64/km2
Valuta		gruzijski lari
Vremenska zona		UTC +4
Pozivni broj		+995
Internetska domena		.ge

Gruzija (gruzijski: საქართველო) je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, na jugu Kavkaza. Nalazi se na raskršću jugozapadne Azije i istočne Evrope. Graniči se sa Turskom i Armenijom na jugu, Azerbejdžanom na istoku i Rusijom na sjeveru, dok na zapadu izlazi na obale Crnog mora. Glavni i najveći grad je Tbilisi. Gruzija zauzima površinu od 69.700 km², i ima oko 3,75 miliona stanovnika.

Tokom antike, na području Gruzije osnovano je nekoliko nezavisnih kraljevstava. Kraljevstva Kolhida i Iberija su u ranom 4. stoljeću primili kršćanstvo, a paganizam, zoroastrizam i mitraizam su počeli iščezavati. Jedinstvena Kraljevina Gruzija bila je na vrhuncu svoje političke i ekonomske moći za vrijeme vladavine kralja Davida IV i kraljice Tamar u 11. i 12. stoljeću. Nakon toga, stoljećima su ovim područjem dominirala razna velika carstva, uključujući i Safavide, Afsaride i Kadžare. Krajem 18. stoljeća, Kartli-Kakheti carstvo ušlo je u savez s Ruskim carstvom, a područje je pripojeno Rusiji 1801. Nakon kratkog perioda nezavisnosti nakon ruske revolucije 1917, Gruziju je okupirao SSSR 1921. i postaje dio Sovjetskog Saveza kao Gruzijska sovjetska socijalistička republika. Nakon nezavisnosti 1991, postkomunističku Gruziju zahvatili su građanski nemiri i ekonomska kriza tokom 1990-ih. To je trajalo do Revolucije ruža 2003, nakon čega je nova vlada uvela demokratske i ekonomske reforme.

Gruzija je danas članica Vijeća Evrope i GUAM-a. Sadrži dvije de facto nezavisne regije, Abhaziju i Južnu Osetiju, koje su dobile ograničeno međunarodno priznanje nakon Rusko-gruzijskog rata 2008. Gruzija i veliki dio međunarodne zajednice smatraju ove regije dijelom teritorija suverene Gruzije pod ruskom vojnom okupacijom.