Back Himalaja Afrikaans Himalaya ALS ሂማላያ ተራሮች Amharic Himalaya AN हिमालय ANP هملايا Arabic هيمالايا ARZ হিমালয় Assamese Himalaya AST Гьималаял AV
| Himalaji | |
|---|---|
| Himālaya | |
 Luk Himalaja lanca NASA Landsat koji pokazuje vrhove preko 8.000m sa obilježenim velikim rijekama | |
| Najviša tačka | |
| Koordinate | 27°59′N 86°55′E / 27.983°N 86.917°E |
| Geografija | |
| Država/Pokrajina |  Butan,  Kina,  Indija,  Nepal,  Pakistan |
Himalaji su najveći planinski sistem na zemlji, koji odvajaju ravnice Indijskog potkontinenta na jugu od Tibetanskog platoa na sjeveru. Himalajski planinski lanac sadrži i mnoge najviše vrhove na Zemlji, uključujući i Mount Everest. Na Himalajima se nalaze preko 50 vrhova čija visina prelazi 7.200 m, uključujući njih 10 od ukupno 14 čija visina je iznad 8.000 metara. Poređenja radi, najviši vrh izvan Azije je Aconcagua, na Andima, visine 6.961 m.
Himalaji se pružaju kroz pet država Pakistan, Indija, Kina, Butan i Nepal. Indija, Pakistan i Kina osporavaju suverenitet područja u regiji Kašmir.[1] Himalajski lanac graniči se na sjeverozapadu s lancima Karakoram i Hindu Kuš, na sjeveru s Tibetanskim platoom, a na jugu s Indo-Gangskom nizijom. Neke od najvećih svjetskih rijeka, Ind, Ganges i Tsangpo–Brahmaputra, izviru u blizini Himalaja, a njihov kombinovani sliv je dom za oko 600 miliona ljudi; 53 miliona ljudi živi na Himalajima.[2] Himalaji su duboko oblikovali kulture Južne Azije i Tibeta. Mnogi himalajski vrhovi su sveti u hinduizmu i budizmu. Vrhovi nekoliko njih — Kangchenjunga (sa indijske strane), Gangkhar Puensum, Machapuchare, Nanda Devi i Kailashu tibetanskoj Transhimalaji — su zabranjeni za penjače.
Podignut subdukcijom indijske tektonske ploče ispod Evroazijske ploče, Himalajski planinski lanac se proteže od zapada-sjeverozapada prema istoku-jugoistoku u luku dugom 2.400 km.[3] Njegovo zapadno sidro, Nanga Parbat, leži južno od najsjevernijeg zavoja rijeke Ind. Njegovo istočno sidro, Namcha Barwa, leži odmah zapadno od velike krivine rijeke Yarlung Tsangpo. Raspon varira u širini od 350 km na zapadu do 150 km na istoku.[4]
Otprilike 750 miliona ljudi živi u području rijeka koje izviru na Himalajima, a taj broj uključuje i Bangladeš.
- ^ Bishop, Barry. "Himalayas (mountains, Asia)". Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 30. 7. 2016.
- ^ A.P. Dimri; B. Bookhagen; M. Stoffel; T. Yasunari (8. 11. 2019). Himalayan Weather and Climate and their Impact on the Environment. Springer Nature. str. 380. ISBN 978-3-030-29684-1.
- ^ Wadia, D. N. (1931). "The syntaxis of the northwest Himalaya: its rocks, tectonics and orogeny". Record Geol. Survey of India. 65 (2): 189–220.
- ^ Apollo, M. (2017). "Chapter 9: The population of Himalayan regions – by the numbers: Past, present and future". u Efe, R.; Öztürk, M. (ured.). Contemporary Studies in Environment and Tourism. Cambridge Scholars Publishing. str. 143–159.