Hipofiza

Hipofiza
Smještena u donjem dijelu ljudskog mozga, hipofiza je zaštićena koštanom strukturom zvanom "tursko sedlo" (sella turcica) klinaste kosti.
Medijalni sagitalni presjek hpofize odraslog majmuna – poludijagram.
Detalji
Prekursor	Nervni i usni ektoderm, uključujući Rathkeovu kesu
Sistem	Endokrini
Arterija	Gornja hipofizna arterija, infundibularna arterija, prehijazmna arterija, donja hipofizna arterija, kapsulska arterija, arteri donjeg kavernskog sinusa [1]
Identifikatori
Latinski	'Hypophysis, (Glandula pituitaria)
MeSH	D010902
NeuroLex ID	birnlex_1353
TA98	A11.1.00.001
TA2	3853
FMA	13889
Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Hipofiza (latinski: glandula pituitaris) jest najznačajnija endokrina žlijezda. Proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se sa donje strane mozga i žlijezda je s unutrašnjim lučenjem, a funkcionalno je povezana sa hipotalamusom.^{[2] [3]}

Građena je od tri temeljna dijela: prednjeg, srednjeg i stražnjeg režnja, koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji:

• Prednji režanj (adenohipofiza) izvor je hormona rasta (somatotropni hormon), prolaktina, folikul stimulirajućeg hormona, luteinizirajućeg hormona, tirotropina (TSH), adrenokortikotropnog hormona (ACTH)

Somatotropni hormon stimulira rast cijeloga organizma i luči se uglavnom do 20-e godine života. Stimulira rast dugih kostiju. Kod ljudi kod kojih je smanjeno lučenje ovog hormona javlja se nizak rast (kepeci) koji se može spriječiti dodavanjem ovog hormona, ali samo dok traje rast djeteta. Ako se luči u većim količinama od normalnih, onda se javlja gigantizam ukoliko je lučenje započelo prije prestanka rasta organizma. Ako se pretjerano lučenje desi kod odraslih osoba, onda nastaje "akromegalija" odnosno rast okrajina (brade, šaka, nosa, stopala). Najčešći uzrok pretjeranog lučenja ovog hormona je adenom hipofize. Prolaktin je hormon koji stimulira laktaciju (lučenje mlijeka) kod žena nakon poroda.

Vazopresin ili antidiuretski hormon djeluje na krvne sudove i vrši njihovo skupljanje (vazokonstrikcija), a drugo ime je dobio po tome što smanjuje diurezu (lučenje urina) što se normalno javlja kada organizmu fali tekućine. Djeluje na bubrege.

Oksitocin je hormon koji stimulira matericu da se kontrahira i započne porod. Ginekolozi daju sintetičku verziju ovog hormona kod poroda. Oksitocin je polipeptid izgrađen od devet aminokiselina (nonapeptid). Naziva se još i hormon ljubavi, jer je utvrđeno da djeluje na proces emotivnog zbližavanja ljudi.^[4][5][6]

• Srednji režanj hipofize (pars intermedia) razvijeniji je kod nekih životinja, izlučuje melanocit-stimulirajući hormon (MSH)
• Stražnji režanj (neurohipofiza) izlučuje oksitocin i antidiuretski hormon (vazopresin)

Prema svom položaju hipofiza je najzaštićeniji dio tijela, a velika je oko 1 cm i teška oko 0,5 grama. Smještena je u donjem dijelu velikog mozga, kao moždani privjesak koji visi na "turskom sedlu". Djeluje na rast tijela, krvni pritisak, rad bubrega, promet materija Hipofiza usklađuje rad drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.

1. ^ Gibo H, Hokama M, Kyoshima K, Kobayashi S (1993). "[Arteries to the pituitary]". Nippon Rinsho. 51 (10): 2550–4. PMID 8254920.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
4. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
6. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.