Hrvatska Republika Herceg-Bosna Hrvatska zajednica Herceg-Bosna |
||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1991–1996. | ||||||||||
|
||||||||||
|
||||||||||
Glavni grad | Mostar |
|||||||||
Službeni jezik | hrvatski | |||||||||
Etničke grupe | Hrvati | |||||||||
Državno uređenje | Republika | |||||||||
Predsjednik | ||||||||||
• 1991–1994. |
Mate Boban | |||||||||
• 1994–1996. |
Krešimir Zubak | |||||||||
Zakonodavstvo | ||||||||||
Valuta | Službeno: Bosanskohercegovački dinar U upotrebi: hrvatski dinar, kasnije hrvatska kuna i njemačka marka |
Hrvatska Republika Herceg-Bosna (osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna) bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata paradržava od 1991. do 1994. kao i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini koju je osnovao politički i vojni vrh Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH i HVO). Nastala je kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine.
Proglasio ju je prvi predsjednik Mate Boban 28. augusta 1993. donošenjem Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne. HR Herceg-Bosna je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma prestala postojati formalnim ulaskom u sastav Federacije Bosne i Hercegovine u martu 1994. godine, a službeno je ukinuta 14. augusta 1996.
Haški sud je dokazao da je Herceg-Bosna bila u funkciji ostvarivanja udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao cilj formirati hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini, sa apsolutnom većinom Hrvata u njemu, te takav entitet priključiti Republici Hrvatskoj. Dio ratnog rukovodstva Herceg Bosne je optuženo ili osuđeno pred MKSJ za najteže zločine po međunarodnom pravu, što uključuje etničko čišćenje, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine.[1]