Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Inflacija je povećanje agregatnog (općeg) nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije također se može definirati kao pad vrijednosti novca.
Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te valute pada.
Jednostavna jednačina stope inflacije glasi:
SI = [(nivo cijena vremenskog perioda 2 - nivo cijena vremenskog perioda 1) / nivo cijena vremenskog perioda 1] x 100
Za mjerenje inflacije još se koristi i Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život. Osim toga koristi se i GDP deflator i nešto rjeđe indeks proizvođačkih cijena.
Deflacija je proces smanjivanja općeg nivoa cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije.
Još jedan pojam vezan za inflaciju je dezinflacija, što predstavlja porast nivoa cijena (dakle inflaciju) ali po manjoj stopi nego što je to iznosio porast cijena u prethodnom vremenskom periodu.
O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno da bi se mogla "izliječiti".
Inflacija je specifična po tome što ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje će se javiti; to mogu biti razvijene ali i nerazvijene zemlje, površinom male i velike. Druga njena specifičnost je što se nikad ne javlja dva puta u istom obliku.
Inflacija se može dogoditi i preko noći, ali naznaka za njen dolazak ipak ima. Neki od posebnih oblika inflacije povezane s drugim tokovima na tržištu su receflacija (recesija+inflacija) i stagflacija (stagnacija+inflacija).
Recesija je blagi poremećaj privrede a stagnacija je vrijeme zastoja porasta privrednih aktivnosti.
Dakle, možemo biti sigurni kako će se pojavom blagih privrednih poremećaja, ukoliko postanu mnogobrojniji i veći, na kraju dogoditi inflacija kao najteži oblik poremećaja.