Istosmjerna struja je struja koja ne mijenja smjer kretanja prilikom prolaska kroz provodnik.
Računanje istosmjerne struje se izvodi preko Ohmovog zakona, koji govori da je jačina električne struje I količina naboja Q koja prođe presjekom provodnika u vremenu t:
gdje je
Fundamentalno je jačina istosmjerne struje objašnjena matematičkom formulom:
gdje je
Ako pozitivni priključak izvora preko nekog potrošača (npr. sijalice) povežemo na negativni priključak izvora, elektroni će krenuti sa negativnog pola, gdje su zgusnuti, prema pozitivnom polu, gdje ih nedostaje, tako snažno da će se tanka otporna žica sijalice usijati, te će sijalica zasvijetliti. Drugim riječima, od negativnog pola baterije poteći će struja elektrona (tzv. električna struja) prema pozitivnom polu. Zagrijavanje provodnika zbog prolaska struje zovemo toplotnim efektom električne struje.
S obzirom na to da bi bilo teško često crtati bateriju, žaruljicu i druge električne elemente i naprave, dogovoreni su simboli za razne vrste električnih elemenata, pa opisani sklop šematski možemo prikazati donjom slikom. Takav sklop zovemo strujnim krugom.
Strujno kolo dakle sadrži neki izvor ili tačnije izvor napona U na stezaljkama (iako greškom često zvan izvor struje), neki potrošač i električne provodnike.
Smjer struje je naime određen konvencionalno, zbog definisanja zakona prema kojima se odvijaju električni procesi, još u vrijeme kada nije bio detaljnije poznat mehanizam nastajanja električnih pojava.
Kao pozitivan, smjer struje je definisan od + prema - polu, iako se ustvari slobodni elektroni kroz strujno kolo izvan izvora kreću u obrnutom smjeru. Ako se polaritet izvora ne mijenja kao kod baterijskog izvora, ne mijenja se ni smjer struje kroz strujno kolo, pa se ta struja zove istosmjernom.
Struja kroz provodnik putuje velikom brzinom, međutim treba imati u vidu da je to ustvari brzina putovanja pojave premještanja elektrona s atoma na atom. Elektroni ne prelaze čitav strujni krug jureći kroz njega, nego samo preskaču sa ljuskaste putanje jednog atoma na ljuskastu putanju susjednog[potreban citat], prelazeći samo kratak put kroz provodnik. To sliči putovanju valova po morskoj površini. Morem ne putuju čestice vode, nego samo pojava njihovog izdizanja i spuštanja.