Jean-Jacques Rousseau | |
---|---|
![]() | |
Rođenje | Ženeva, Republika Ženeva | 28. juni 1712.
Smrt | 2. juli 1778 Ermenonville, Picardy, Kraljevina Francuska | (66 godina)
Zanimanje | Filozof, pisac i kompozitor |
Jezik | Francuski |
Poznata djela | |
Suprug(a) | Thérèse Levasseur |
Jean-Jacques Rousseau (Žan Žak Ruso 28. juni 1712 Ženeva - 2. juli 1778), bio je švicarsko-francuski filozof, pisac, politički teoretičar[1] i samouki kompozitor iz doba prosvjetiteljstva. Bio je najuticajniji filozof prosvjetiteljstva koji je smatrao da je savremena kultura negacija prirode i zato je govorio da se ljudi trebaju vratiti prirodi - slobodi i jednakosti. Smatrao je da je nejednakost nastala sa privatnom imovinom, a država ugovorom. Za njega, kao prosvjetitelja, odgoj je bio temelj društva.
Neizmjeran uticaj je ostavio tako jer je bio prvi pravi filozof romantizma, koji je utjecao na napredak doba prosvjetiteljstva širom Evrope, kao i na aspekte Francuske revolucije i razvoj moderne političke, ekonomske i obrazovne misli.[2]
Prvi je koji pominje mnoge teme koje su dominirale intelektualnim životom narednih stotinu godina, kao što su: uzdizanje osjećanja i nevinosti i umanjivanje značaja intelekta; izgubljeno jedinstvo ljudskog roda i prirode; dinamična koncepcija ljudske historije i njenih različitih nivoa; vjera u teologiju i mogućnosti obnavljanja iščezle slobode.
Njegova politička filozofija istaknuta u djelima O porijeklu nejednakosti i Društveni ugovor su kamen temeljac moderne političke i društvene misli. Rousseauov sentimentalni roman Nova Eloiza (1761) bio je važan za razvoj predromantizma i romantizma u fikciji.[3][4] Njegovo djelo Emil, ili o vaspitanju (1762.) je obrazovna rasprava o mjestu pojedinca u društvu. Autobiografski spisi — posthumno objavljene Ispovjesti (napisane 1769) započele su modernu autobiografiju, i nedovršeno djelo Sanjarije usamljenog šetača (nastale 1776–1778) — predstavljaju primjer „Doba senzibiliteta“ iz kasnog 18. vijeka i povećan fokus na subjektivnost i introspekciju koja je kasnije obilježila moderno pisanje.