Kopnena biljka

Kopnene biljke
(Vidi IUCN-ov crveni popis kratica)
Embriofite (sjemenjače)
Sistematika
Carstvo	Plantae
Potcarstvo	Viridiplantae
Superdivizija	Embryophyta Engler, 1892
Divizije
Bryophyte Marchantiophyta Bryophyta Anthocerotophyta †Horneophytopsida Tracheophyta †Rhyniophyta †Zosterophyllophyta Lycopodiophyta †Trimerophytophyta Polypodiophyta Spermatophyta †Pteridospermatophyta Pinophyta Cycade Ginkgophyta Gnetophyta Magnoliophyta Uobičajene grupe: Bryophyta* Pteridophyta* Gymnospermae* Angiospermae
Sinonimi
Cormophyta Endlicher, 1836 Phyta Barkley, 1939[1] Cormobionta Rothmaler, 1948[2] Euplanta Barkley, 1949[3] Telomobionta Takhtajan, 1964[4] Embryobionta Cronquist et al. 1966[5] Metaphyta Whittaker, 1969[6] Plantae Margulis, 1971[7]

Kopnene biljke (embriofite, Embryophyta) su najpoznatija grupa zelenih biljaka koje čine sveukupnu vegetaciju na Zemlji. U današnje embriofite spadaju:

1. vaskularne biljke (Tracheophyta – sjemenjače ili spermatophyta – koje imaju list, stabljku i korijen, to su papratnjače (Monilophyta ili Pteridophyta) i crvotočine (Lycopodiophyta), i
2. nevaskularne kopnene biljke, odnosno mahovnjače (Bryophyta).

Prihvaćeno je mišljenje da su kopnena biljke evolurale od zelenih algi, nekad u toku geološke ere paleozoika, a njen početak je datiran na prije oko 540 miliona godina. Prve embriofite, prema nekim autorima, pojavile su se krajem silura, prije nekih 410 miliona godina, a sjemenjače u karbonu, prije oko 360 milijuna godina.

Embriofite su prilagođeni životu na kopnu, pri čemu su neke manje ili više vezane za stajaću vodu ili tekućice, naprimjer, lopoči, lotosi i lokvanji. Uz veoma malo iznimki, sjemenjačei dobijaju energiju putem fotosinteze, odnosno one su autotrofni organizmi koji su u stanju da energiju sunčeve svjetlosti „zarobe“ u sintetizirane hranjive tvari, iz ugljičnog dioksida i vode.

Svi pripadnici kopnenih biljaka su složeni višećelijski eukarioti s specijaliziranim reproduktivnim organima. Ime embriofite dobile po pojavi plodonošenja mladog embriona – sporofita, u ranim fazama višećelijskog razvoja unutar tkiva roditeljskog gametofita.

1. ^ Barkley, Fred A. Keys to the phyla of organisms. Missoula, Montana. 1939.
2. ^ Rothmaler, Werner. Über das natürliche System der Organismen. Biologisches Zentralblatt. 67: 242-250. 1948.
3. ^ Barkley, Fred A. "Un esbozo de clasificación de los organismos". Revista de la Facultad Nacional de Agronomia, Universidad de Antioquia, Medellín. 10: 83–103. Arhivirano s originala, 21. 4. 2020. Pristupljeno 13. 3. 2020.
4. ^ Takhtajan, A (1964). "The taxa of the higher plants above the rank of order" (PDF). Taxon. 13 (5): 160–164. doi:10.2307/1216134. Arhivirano s originala (PDF), 16. 5. 2020. Pristupljeno 13. 3. 2020.
5. ^ Cronquist, A.; Takhtajan, A.; Zimmermann, W. (1966). "On the Higher Taxa of Embryobionta" (PDF). Taxon. 15 (4): 129–134. doi:10.2307/1217531. JSTOR 1217531. Arhivirano s originala (PDF), 17. 5. 2020. Pristupljeno 13. 3. 2020.
6. ^ Whittaker, R. H. (1969). "New concepts of kingdoms or organisms" (PDF). Science. 163 (3863): 150–160. Bibcode:1969Sci...163..150W. CiteSeerX 10.1.1.403.5430. doi:10.1126/science.163.3863.150. PMID 5762760. Arhivirano s originala (PDF), 17. 11. 2017. Pristupljeno 28. 11. 2014.
7. ^ Margulis, L (1971). "Whittaker's five kingdoms of organisms: minor revisions suggested by considerations of the origin of mitosis". Evolution. 25 (1): 242–245. doi:10.2307/2406516. JSTOR 2406516. PMID 28562945.