Lenzov zakon

Lenzov zakon govori o smjeru struje u petlji provodnika inducirane indirektno promjenom magnetskog fluksa kroz petlju. Mogući su scenariji a, b, c, d i e . Scenarij f je nemoguć zbog zakona očuvanja energije. Naelektrisanja (elektroni) u vodiču se ne guraju u pokretu direktno promjenom fluksa, već kružnim električnim poljem (nije prikazano) koje okružuje ukupno magnetsko polje induciranih i induciranih magnetnih polja. Ovo ukupno magnetsko polje indukuje električno polje.

Lenzov zakon kaže da je smjer električne struje inducirane u provodniku promjenjivim magnetskim poljem takav da se magnetsko polje stvoreno indukovanom strujom suprotstavlja promjenama u početnom magnetskom polju. Ime je dobio po fizičaru Emilu Lenzu, koji ga je formulisao 1834.[1]

To je kvalitativni zakon koji određuje smjer inducirane struje, ali ne navodi ništa o njenoj veličini. Lenzov zakon predviđa smjer mnogih efekata u elektromagnetizmu, kao što je smjer napona induciranog u induktoru ili žičanoj petlji promjenjivom strujom, ili sila otpora vrtložnih struja koja djeluje na pokretne objekte u magnetskom polju.

Lenzov zakon se može smatrati analognim Newtonovom trećem zakonu u klasičnoj mehanici[2][3] i Le Chatelierovom principu u hemiji.[4]

  1. ^ Lenz, E. (1834), "Ueber die Bestimmung der Richtung der durch elektodynamische Vertheilung erregten galvanischen Ströme", Annalen der Physik und Chemie, 107 (31), pp. 483–494. A partial translation of the paper is available in Magie, W. M. (1963), A Source Book in Physics, Harvard: Cambridge MA, pp. 511–513.
  2. ^ Schmitt, Ron. Electromagnetics explained. 2002. Retrieved 16 July 2010.
  3. ^ Waygood, Adrian (2013). An Introduction to Electrical Science. Taylor & Francis. ISBN 9781135071134.
  4. ^ Thomsen, Volker B.E. (2000). "LeChâtelier's Principle in the Sciences". J. Chem. Educ. 77 (2): 173. Bibcode:2000JChEd..77..173T. doi:10.1021/ed077p173.

Developed by StudentB