Back Bansa Meulayu ACE Maleiers Afrikaans Malayos AN الملايو (شعب) Arabic الملايو (شعب) ARZ Malaylar Azerbaijani مالای‌لار AZB Wong Melayu BAN Малайцы Byelorussian Orang Melayu BEW

Malajci

Malajci
Orang Melayu
Ukupna populacija
oko 30.000.000
Značajno stanovništvo u
Malezija (2023 popis)17.600.000[note 1]
Indonezija (2010 popis)8.753.791[note 2][1][2]
Tajland2.150.950[3]
Singapur (2020 popis)545.498[note 3][4]
Brunej314.560[5]
Šablon:Podaci o zastavi Arapski svijetoko 50.000[6][7]
Australija33.183[8]
Ujedinjeno Kraljevstvooko 33.000
SAD29.431[9]
Mjanmaroko 27.000
Kanada16.920[10]
Japan11.287[11]
Jezik
Malajski jezik
Vjera
Islam
Vezane etničke grupe
Ostali austronezijski narodi

Malajci (malajski: Orang Melayu; Jawi: أورڠ ملايو) jesu austronezijska etnoreligijska grupa porijeklom iz istočne Sumatre, Malajsko poluostrvo i obalnog Bornea, kao i manjih ostrva koja se nalaze između ovih lokacija. Ove lokacije su danas dio zemalja Malezije, Indonezije (istočna i južna Sumatra, ostrva Bangka Belitung, Zapadni Kalimantan i Riau ostrva), južnog dijela Tajlanda (Pattani, Satun, Songkhla, Yala i Narathiwat), Singapura i Bruneja.

Postoji značajna jezička, kulturna, umjetnička i društvena raznolikost među mnogim malajskim podgrupama, uglavnom zbog stotina godina imigracije i asimilacije različitih regionalnih etničkih grupa i plemena unutar pomorske jugoistočne Azije. Istorijski gledano, malajska populacija potiče prvenstveno od ranijih Austronezijanaca i austroazijskih plemena koji su govorili malajski koji su osnovali nekoliko drevnih pomorskih trgovačkih država i kraljevstava, posebno Brunej, Kedah, Langkasuka, Gangga Negara, Chi Tu, Nakhon Si Thammarat, Pahang, Melayu i Srivijaya.[12][13]

Pojava Malaka sultanata u 15. vijeku pokrenula je veliku revoluciju u malajskoj historiji, čiji značaj leži u njegovom dalekosežnom političkom i kulturnom naslijeđu. Smatra se da su uobičajeni definitivne karakteristike malajstva – religija islama, malajski jezik i tradicija – proglašeni tokom ove ere, što je rezultiralo etnogenezom Malajaca kao glavne etnoreligijske grupe u regiji.[14] U književnosti, arhitekturi, kuhinji, tradicionalnoj nošnji, izvođačkim umjetnostima, borilačkim vještinama i kraljevskim dvorskim tradicijama, Malaka je postavila standard koji su kasnije malajski sultanati oponašali. Zlatno doba malajskih sultanata na Malajskom poluostrvu, Sumatri i Borneu je rezultiralo time što su mnogi njihovi stanovnici, posebno iz različitih plemenskih zajednica kao što su Batak, Dayak, Orang Asli i Orang Laut, postali islamizirani i malajizirani.[15] Tokom historije, termin "malajski" je proširen na druge etničke grupe unutar "malajskog svijeta"; ova upotreba je danas uglavnom ograničena na Maleziju i Singapur,[16] gdje se potomci imigranata iz ove etničke grupe nazivaju anak dagang ("trgovci") i koji su pretežno s indonezijskog arhipelaga kao što su Ačehci, Banjarese, Bugis, Mandailing , Minangkabau i Javanci.

Tokom svoje historije, Malajci su bili poznati kao obalna trgovačka zajednica sa fluidnim kulturnim karakteristikama.[17][18] Oni su apsorbirali, dijelili i prenijeli brojne kulturne karakteristike drugih lokalnih etničkih grupa, poput onih Minanga i Ačehaca.


Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "note", ali nije pronađena pripadajuća <references group="note"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje

  1. ^ Ananta et al. 2015, str. 119.
  2. ^ "Ethnic Group (eng)". indonesia.go id. Indonesian Information Portal. 2017. Arhivirano s originala, 21. 4. 2020. Pristupljeno 29. 12. 2020.
  3. ^ "Thailand". World Population Review. 2022. Arhivirano s originala, 20. 4. 2015. Pristupljeno 5. 5. 2015.
  4. ^ "Census of Population 2020|Population" (PDF).
  5. ^ "CIA (B)"
  6. ^ "Jejak Melayu di bumi anbiya". Arhivirano s originala, 15. 9. 2018. Pristupljeno 1. 6. 2018.
  7. ^ "Jabal Ajyad perkampungan komuniti Melayu di Mekah". Arhivirano s originala, 15. 9. 2018. Pristupljeno 1. 6. 2018.
  8. ^ "Australia – Ancestry". .id community. Arhivirano s originala, 3. 1. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2015.
  9. ^ "Data Access Dissemination Systems (DADS): Results". United States Census Bureau. 5. 10. 2010. Arhivirano s originala, 27. 12. 1996. Pristupljeno 2. 12. 2018.Šablon:Verify source
  10. ^ "Census Profile, 2016 Census". Statistics Canada. Arhivirano s originala, 23. 9. 2017. Pristupljeno 23. 3. 2018.
  11. ^ [1]
  12. ^ Milner 2010, str. 24, 33.
  13. ^ Barnard 2004, str. 7 & 60.
  14. ^ Melayu Online 2005.
  15. ^ Milner 2010, str. 200, 232.
  16. ^ Milner 2010, str. 10 & 185.
  17. ^ Milner 2010, str. 131.
  18. ^ Barnard 2004, str. 7, 32, 33 & 43.

Developed by StudentB