Mars

Mars ♂
Osobine putanje
Epoha: J2000
Afel249.200.000 km
1,666 AU
Perihel206.700.000 km
1,3814 AU
Srednji poluprečnik putanje227.939.200 km
1,523679 AU
Ekscentricitet0,0934
Orbitalni period686,971 d
Sinodni period779,96 d
Prosječna orbitalna brzina24,077 km/s
Srednja anomalija19,373°
Inklinacija1,850° (prema ekliptici)
Dužina ulaznog čvora49,558°
Argument perihela286,502°
Broj satelita2
Fizikalne osobine
Poluprečnik3.389,5±0,2 km
Ekvatorijalni poluprečnik3.396,2 ± 0,1 km
Polarni poluprečnik3.376,2 ± 0,1 km
Elipticitet0,00589 ± 0,00015
Površina144.798.500 km2
Zapremina1,6318×1011 km3[1]
Masa6,4171×1023 kg[2]
Prosječna gustoća3,9335 ± 0,0004 g/cm3[1]
Ekvatorijalna površinska gravitacija3,711 m/s2[1]
Brzina oslobađanja5,027 km/s
Siderički period rotacije1,025957 d[1]
Ekvatorijalna brzina rotacije868,22 km/h
Osni nagib25,19°
Rektascenzija sjevernog pola21 h 10 min 44 s
317,68143°
Deklinacija sjevernog pola52,88650°
Albedo0,170[3]
Temperatura na površinimin: 130 K (−143 °C)
prosj.: 210 K (−63 °C)[4]
max: 308 K (35 °C)
Prividna magnituda+1,6 do −3,0
Ugaoni prečnik3,5–25,1"
Osobine atmosfere
Pritisak0,636 (0,4–0,87) kPa
Atmosferski sastavugljik-dioksid: 95,32 %[4]
dušik: 2,7 %
argon: 1,6 %
kisik: 0,13 %
ugljik-monoksid: 0,08 %

Mars je četvrta planeta u Sunčevom sistemu. Naziv je dobio po Marsu, starorimskom božanstvu rata i poljoprivrede koje je u grčkoj mitologiji poznato pod imenom Ares. Često se naziva i crvena planeta.[5][6]

Poznat je jos od prahistorijskih vremena i ne zna se pouzdano ko ga je prvi otkrio. Stari Egipćani su ga zvali "Horus Crveni" i zbog njegovog retrogradnog kretanja su za njega govorili da "putuje unatrag". Drevnim Arapima je bio poznat pod imenom "Al-Kahira", po čemu je i sam glavni grad Egipta, Kairo, kasnije dobio ime. U drevnoj indijsko-vedskoj astrologiji, Džiotišu, na sanskrtu se pominje pod imenima Mangal (Sretni), Angaraka (Gorući ugalj) i Kudža (Divni). Sumerci su ga zvali Lahmu i ujedno je smatran jednim od prvobitnih božanstava. Otkrićem teleskopa bilo je moguće posmatrati ovu planetu, ali uz mnoge poteškoće s obzirom na to da je Mars manji u odnosu na Zemlju (koja je nešto veća). Često se pominje u raznim djelima pisaca naučne fantastike i najpoželjnije je mjesto za ljudsku kolonizaciju u budućnosti.

Ljudsko biće sve do danas nije kročilo na Mars, ali su slate mnogobrojne svemirske letjelice sa Zemlje, u čemu su posebno imali učešća Amerikanci i Rusi. Prva svemirska letjelica koja je posjetila Mars bila je Mariner 4 1965. godine. Nakon nje su uslijedile misije Marsa 2 i dvaju Vikinga 1976. godine. Dvadeset godina poslije, 4. jula 1997. godine, na Mars je uspješno sletio Mars Pathfinder, a već 2004. dvije svemirske ekspedicijske sonde "Spirit" i "Opportunity". Dvije navedene sonde su prikupile i poslale mnoštvo geoloških podataka i zanimljivih fotografija. Spirit je završio misiju 2011., a Opportunity 2019. Pet orbitalnih letjelica Mars Reconnaissance Orbiter, Mars Odyssey, Mars Express Orbiter, MAVEN i Mars Orbiter također, trenutno obavljaju misiju kružeći oko planete.

Treći mjesec u godini, mart, vodi porijeklo od riječi Mars.

  1. ^ a b c d Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom loder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom konopliv2011
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Mallama
  4. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom nssdc
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom crvena
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zubrin1997

Developed by StudentB