Back Mercurius Afrikaans Merkur (Planet) ALS ኣጣርድ Amharic Mercurio (planeta) AN Wōden (tungol) ANG Mekuri ANN बुध ग्रह ANP عطارد Arabic عطارد ARY عطارد ARZ
Merkur .svg){kind=small} | |
|---|---|
 | |
| Osobine putanje | |
| Afel | 69 816 900 km 0,466 697 AJ |
| Perihel | 46 001 200 km 0,307 499 AJ |
| Srednji poluprečnik putanje | 57 909 100 km 0,387 098 AU AJ |
| Ekscentricitet | 0,205 630 |
| Orbitalni period | 87,969 1 d |
| Sinodni period | 115.88 d |
| Prosječna orbitalna brzina | 47,87 km/s |
| Srednja anomalija | 174.796° |
| Inklinacija | 6,34° |
| Dužina ulaznog čvora | 48.331° |
| Argument perihela | 29.124° |
| Prirodni satelit | Nema |
| Fizikalne osobine | |
| Poluprečnik | 2,439.7 ± 1.0 km |
| Elipticitet | 0 |
| Površina | 7,48×107 km2 |
| Zapremina | 6,083×1010 km3 |
| Masa | 3,3022×1023 kg |
| Prosječna gustoća | 5,427 g/cm3 |
| Ekvatorijalna površinska gravitacija | 3,7 m/s2 |
| Brzina oslobađanja | 4,25 km/s |
| Siderički period rotacije | 58,646 d 1407,5 h |
| Osni nagib | 2.11′ ± 0.1′ |
| Rektascenzija sjevernog pola | 18 h 44 min 2 s 281.01° |
| Deklinacija sjevernog pola | 61,45° |
| Albedo | 0,068 |
| Temperatura na površini | min. 80-100 K prosj. 200-340 K max. 380-700 K |
| Prividna magnituda | −2.6 do 5.7 |
| Ugaoni prečnik | 4.5" – 13" |
| Osobine atmosfere | |
| Pritisak | Kiseonik 42% Natrij 29.0% Vodonik 22.0% Helij 6.0% Kalij 0.5% |
Merkur je najbliža planeta Suncu i osma po veličini (u Sunčevom sistemu). Merkur je nešto manji u prečniku (4.880 km) [1] od satelita Ganimeda i Titana (Jupiterovih satelita), ali ima duplo veću masu.
U rimskoj mitologiji Merkur je bog trgovine, putovanja i lopovluka, a njegova paralela u grčkoj mitologiji je Hermes, glasnik bogova. Planeta je sigurno dobila ovo ime jer se kreće jako brzo preko neba.
Merkur je bio poznat još od vremena Sumeraca (3000. p. n. e.). Grci su mu dali dva imena: Apolon radi pojavljivanja kao jutarnja zvijezda i Hermes zato što se pojavljivao i kao večernja zvijezda. Međutim, Grčki astronomi su znali da se radi o jednom tijelu. Heraklit je čak vjerovao da se Merkur i Venera okreću oko Sunca, a ne Zemlje.
Pošto je bliži Suncu nego Zemlji, osvjetljenje Merkura je različito ako ga gledamo pomoću teleskopa iz naše perspektive. Galileov teleskop je bio previše mali da bi vidio Merkurove faze (mijene), ali je mogao vidjeti Venerine.
Prva svemirska letjelica koja je posjetila Merkur je Mariner 10, i isti nije orbitirao oko planete već je samo prošao pored nje (tranzit). Tada je mapirano oko 45% površine Merkura (nažalost bio je previše blizu Sunca da bi ga Hubble teleskop mogao fotografisati). Druga (i posljednja) istraživačka misija na Merkur bio je MESSENGER, kojeg je NASA lansirala 2004. godine. Nakon 4000 kompletiranih orbita oko Merkura (u periodu 2011-2015.) MESSENGER se srušio na površinu Merkura 30. aprila 2015. godine [2][3][4].
Na putu za Merkur je svemirska letjelica BepiColombo, lansirana 20. oktobra 2018. koja će nakon jednog prolijetanja Zemlji, dva prolijetanja Venere i šest prolijetanja Merkura očekivati da ući u orbitu oko Merkura 5. decembra 2025.
- ^ Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005 ISBN 3-937606-26-2 S.131 njem.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 5. 2015. Pristupljeno 7. 5. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "From Mercury orbit, MESSENGER watches a lunar eclipse". Planetary Society. 10. 10. 2014. Pristupljeno 23. 1. 2015.
- ^ "Innovative use of pressurant extends MESSENGER's Mercury mission". Astronomy.com. 29. 12. 2014. Pristupljeno 22. 1. 2015.