Mezolit

Mezolit (grč. Μεσολιθικός - od - Μεσο srednje i λίθος - kamen) ili srednje kameno doba trajalo je od kraja ledenog doba, prije 10.000 godina do pojave zemljoradnje pa sve do neolita, odnosno mlađeg kamenog doba. Datiranje varira u odnosu na različita podneblja. U nekim oblastima (npr. na Bliskom istoku), zemljoradnja javlja se krajem pleistocena, tako da je mezolit veoma kratko trajao i teško ga je definisati. U oblastima sa ograničenim efektom promjena u smjeni ledenih i međuledenih doba - koristi se termin epipaleolit, a u drugim regijama gdje se vidi jasna promjena nastala smjenom glacijala (koja se ogleda u ekološkim razlikama) vidi se jasna slika ovog doba.

Tokom mezolita, ljudi i dalje žive u pećinama, ali i grade prva trajna naselja, najčećše na obalama rijeka, jezera i mora i razvijaju tehnologiju. Oruđa se i dalje izrađuju okresivanjem kamena, javljaju se mirkoliti, kamene sjekire i predmeti od drveta. Na nekim lokalitetima otkriveni su kanui i čamci. Opstanak se osim na sakupljanju plodova i lovu, zasniva i na ribolovu. U šumskim područjima pojavljuju se znaci deforestacije, koja se razvija u neolitu tokom koga je čovjek počeo sa krčenjem šuma, da bi stvorio više prostora za zemljoradnju.

Mezolitska nalazišta su Vlasac i Lepenski Vir na desnoj obali Dunava, u Đerdapu (Srbija), Cramond, Howick house i Star Carr, (Velika Britanija), pećina Franhti (grč. Σπήλαιον Φράγχθη) (Grčka), Swifterbant (Holandija).