Mijelodisplazijski sindrom

Mijelodisplazijski sindrom
Drugi naziviPreleukemija, mijelodisplazija[1][2]
Krvni bris osobe sa mijelodisplazijskim sindromom. Prikazan je hipograsti neutrofil sa pseudo-Pelger-Huet jedrom. Postoje i crvena krvna zrnca abnormalnog oblika, koja se dijelom odnosiđe na uklanjanje slezene.
SpecijalnostHematologija, onkologija
SimptomiNema, osećaj umora, kratkoća daha, lahko krvarenje, česte infekcije[3]
Uobičajeno pojavljivanje~ 70 godina[4]
Faktori rizikaPrethodna hemoterapija, radioterapija, određene hemikalije kao što su duhanski dim, pesticidi i benzen, izloženost živi ili olovu[3]
Dijagnostička metodaTest krvi, biopsija koštane srži[3]
LiječenjePodržavanje, lijekovi, transplantacija matičnih ćelija[3]
Lijeklenalidomid, antitimocitni globulin, azacitidin[3]
PrognozaTipsko vrijeme preživljavanja 2,5 godine[3]
Frekvencija7/100.000 ljudi, sa oko 4/100.000 ljudi koji je novodobiju svake godine

Mijelodisplazijski sindrom (MDS) je jedan iz grupe karcinoma kod kojih nezrele krvne ćelije u koštanoj srži ne zriju, tako da ne mogu nastati zdrave krvne ćelije.[3] U početku se obično ne vide simptomi.[3] Kasnije simptomi mogu uključivati osjećaj umora, kratko disanje, poremećaj krvarenja, anemiju ili česte infekcije.[3] Neki tipovi se mogu razviti u akutnu mijeloidnu leukemiju.[3]

  1. ^ "Myelodysplasia". SEER. Arhivirano s originala, 27. 10. 2016. Pristupljeno 27. 10. 2016.
  2. ^ "Myelodysplastic Syndromes". NORD (National Organization for Rare Disorders). Pristupljeno 23. 5. 2019.
  3. ^ a b c d e f g h i j "Myelodysplastic Syndromes Treatment (PDQ®) – Patient Version". NCI. 12. 8. 2015. Arhivirano s originala, 5. 10. 2016. Pristupljeno 27. 10. 2016.
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Gem2013

Developed by StudentB