Back Nasionalisme Afrikaans Nationalismus ALS ብሔርተኝነት Amharic Nacionalismo AN Eþeling ANG قومية Arabic قوميه ARZ জাতীয়তাবাদ Assamese Nacionalismu AST Миллатчилъи AV

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija koja drži da je nacija, etnička pripadnost, ili nacionalni identitet osnovni dio ljudskog društva, i koja ima političke implikacije utemeljene na ovom mišljenju; prije svega, tvrdnja da je nacija "jedina pravovaljna osnova za državu",[1][2] te da "svaka nacija zaslužuje svoju državu". Nacionalizam ima za cilj sticanja i održavanja suvereniteta (samouprave) nacije nad svojom domovinom radi stvaranja nacije- države.[3] U ovome obliku, nacionalizam je univerzalna ideologija; ali ovaj izraz također odnosi se na određene ideologije nacionalnih pokreta, koje imaju političke tvrdnje u ime pojedinih nacija.

Nacionalizam smatra da svaka nacija treba da upravlja sama sobom, bez spoljnog uplitanja (samoopredjeljenja), da je nacija prirodna i idealna osnova za državu,[4] i da je nacija jedini pravi izvor političke moći.[3][5] Nadalje ima za cilj izgradnju i održavanje jedinstvenog nacionalnog identiteta, zasnovanog na kombinaciji zajedničkih društvenih karakteristika kao što su kultura, etnička pripadnost, geografska lokacija, jezik, politika (ili vlada), religija, tradicija i vjerovanje u zajedničkoj jedinstvenoj historiji,[6][7] i promovirati nacionalno jedinstvo ili solidarnost[3]] Nacionalizam, dakle, nastoji da očuva i neguje tradicionalnu kulturu jedne nacije.[8] Postoje različite definicije "nacije", što dovodi do različitih tipova nacionalizma. Dva glavna različita oblika su etnički nacionalizam i građanski nacionalizam.

Nacionalizam se razvio krajem 18. vijeka, posebno s Francuskom revolucijom i širenjem principa narodnog suvereniteta (ideja da "narod" treba da vlada).[9] Tri glavne teorije su korištene da se objasni njegov nastanak. Primordijalizam (perenijalizam) se razvijao zajedno sa nacionalizmom tokom romantične ere i smatrao je da su nacije uvijek postojale. Ovo gledište je od tada odbačeno od strane naučnika,[10] a nacije se sada posmatraju kao društveno konstruisane i historijski uslovljene.[11] Teorija modernizacije, trenutno najčešće prihvaćena teorija nacionalizma,[12] usvaja konstruktivistički pristup i predlaže da je nacionalizam nastao kao rezultat procesa modernizacije, kao što su industrijalizacija, urbanizacija i masovno obrazovanje, koji su omogućili nacionalnu svijest.[11][13] Zagovornici ove teorije opisuju nacije kao "zamišljene zajednice", a nacionalizam kao "izmišljenu tradiciju" u kojoj zajednički osjećaji pružaju oblik kolektivnog identiteta i povezuju pojedince u političku solidarnost.[11][14][15] Treća teorija, etnosimbolizam objašnjava nacionalizam kao proizvod simbola, mitova i tradicija, kao što je povezano s radom Anthonyja D. Smitha. Osim toga, širenje nacionalističkih pokreta tokom dekolonizacije navelo je mnoge teoretičare da ispitaju ulogu elita u mobilizaciji zajednica kako bi održale svoju moć.[9]

Moralna vrijednost nacionalizma, odnos između nacionalizma i patriotizma, te kompatibilnost nacionalizma i kosmopolitizma su predmeti filozofske rasprave.[11] Nacionalizam se može kombinovati sa različitim političkim ciljevima i ideologijama kao što su konzervativizam (nacionalni konzervativizam i desničarski populizam) ili socijalizam (ljevičarski nacionalizam).[4][16][17] U praksi, nacionalizam se vidi kao pozitivan ili negativan u zavisnosti od njegove ideologije i ishoda. Nacionalizam je bio odlika pokreta za slobodu i pravdu, povezivan je sa kulturnim preporodom[3] i podstiče ponos na nacionalna dostignuća.[18] Također se koristi za legitimizaciju rasnih, etničkih i vjerskih podjela, potiskivanje ili napad na manjine i podrivanje ljudskih prava i demokratskih tradicija.[11] Radikalni nacionalizam u kombinaciji s rasnom mržnjom bio je ključni faktor u holokaustu koji je počinila nacistička Njemačka,[19] te genocida u Srebrenici koji je počinila srpska vojska.

  1. ^ Hechter, Michael (2000). Containing Nationalism (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 7. ISBN 978-0198297420.
  2. ^ Gellner, Ernest (1983). Nations and Nationalism (jezik: engleski). Cornell University Press. str. 1. ISBN 978-0801475009.
  3. ^ a b c d Smith, Anthony. Nationalism: Theory, Ideology, History. Polity, 2010. pp. 9, 25–30; James, Paul (1996). Nation Formation: Towards a Theory of Abstract Community. London: Sage Publications.
  4. ^ a b Finlayson, Alan (2014). "5. Nationalism". u Geoghegan, Vincent; Wilford, Rick (ured.). Political Ideologies: An Introduction. Routledge. str. 100–102. ISBN 978-1317804338.
  5. ^ Yack, Bernard. Nationalism and the Moral Psychology of Community. University of Chicago Press, 2012. str. 142
  6. ^ Triandafyllidou, Anna (1998). "National Identity and the Other". Ethnic and Racial Studies. 21 (4): 593–612. doi:10.1080/014198798329784.
  7. ^ Smith, A.D. (1981). The Ethnic Revival in the Modern World. Cambridge University Press.
  8. ^ Smith, Anthony. Nationalism: Theory, Ideology, History. Polity, 2010. str. 6–7, 30–31, 37
  9. ^ a b Adeney, Katharine (2009). "Nationalism". u Iain, McLean; McMillan, Alistair (ured.). The Concise Oxford Dictionary of Politics (3rd izd.). Oxford: Oxford University Press. ISBN 9780191727191.
  10. ^ Coakley, John (april 2018). "'Primordialism' in nationalism studies: theory or ideology?: 'Primordialism' in nationalism studies". Nations and Nationalism. 24 (2): 327–347. doi:10.1111/nana.12349. S2CID 149288553.
  11. ^ a b c d e Mylonas, Harris; Tudor, Maya (2021). "Nationalism: What We Know and What We Still Need to Know". Annual Review of Political Science. 24 (1): 109–132. doi:10.1146/annurev-polisci-041719-101841.
  12. ^ Woods, Eric Taylor; Schertzer, Robert; Kaufmann, Eric (2011). "Ethno-national conflict and its management". Commonwealth & Comparative Politics. 49 (2): 154. doi:10.1080/14662043.2011.564469. S2CID 154796642.
  13. ^ Smith, Deanna (2007). Nationalism (2nd izd.). Cambridge: polity. ISBN 978-0745651286.
  14. ^ Hobsbawm, E.; Ranger, T. (1983). The Invention of Tradition. Cambridge, UK: Cambridge Univ. Press.
  15. ^ Anderson, Benedict (1983). Imagined Communities: Reflections on the Origin and Spread of Nationalism. London: Verso. ISBN 978-0860910596.
  16. ^ Bunce, Valerie (2000). "Comparative Democratization: Big and Bounded Generalizations". Comparative Political Studies (jezik: engleski). 33 (6–7): 703–734. doi:10.1177/001041400003300602. ISSN 0010-4140. S2CID 153875363.
  17. ^ Kocher, Matthew Adam; Lawrence, Adria K.; Monteiro, Nuno P. (2018). "Nationalism, Collaboration, and Resistance: France under Nazi Occupation". International Security. 43 (2): 117–150. doi:10.1162/isec_a_00329. ISSN 1531-4804. S2CID 57561272.
  18. ^ Nairn, Tom; James, Paul (2005). Global Matrix: Nationalism, Globalism and State-Terrorism. London and New York: Pluto Press.
  19. ^ Pierre James (2001). The Murderous Paradise: German Nationalism and the Holocaust. Greenwood. ISBN 978-0275972424.

Developed by StudentB