Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za Bosnu i Hercegovinu. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika.^[1]

Komisiju osnovalo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u Sarajevu. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici.^[2]

U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje sa Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.

Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.

1. ^ "NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 20. 9. 2016. Pristupljeno 23. 6. 2016.
2. ^ "ZAKON O ZAŠTITI DOBARA KOJA SU ODLUKAMA KOMISIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH SPOMENIKA PROGLAŠENA KAO NACIONALNI SPOMENIK BOSNE l HERCEGOVINE". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 23. 8. 2017. Pristupljeno 23. 6. 2016.