Nanotehnologija

Ugljična nanocijev, animirani prikaz.

Nanotehnologija je bilo koja tehnologija čije su polje djelovanja veličine reda milijarditog dijela metra. To su tehnologije koje manipulišu sa pojedinačnim atomima. To je primijenjena nauka i odnosi se na proizvodnju uređaja čije su dimenzije 100 nanometara ili manje.

Fulerenski nanozupčanici

  Nanotehnologija, je upotreba materije na atomskoj, molekularnoj i supramolekularnoj skali u industrijske svrhe. Najraniji, široko rasprostranjeni opis nanotehnologije odnosio se na određeni tehnološki cilj preciznog manipulisanja atomima i molekulama za proizvodnju proizvoda na makro nivou, koji se sada naziva i molekularna nanotehnologija[1][2] Generalizovaniji opis nanotehnologije je naknadno uspostavljen od strane Nacionalne nanotehnološke inicijative, koja je definisala nanotehnologiju kao manipulaciju materijom sa najmanje jednom dimenzijom veličine od 1 do 100 nanometara (nm). Ova definicija odražava činjenicu da su kvantno-mehanički efekti važni na ovoj skali kvantnog carstva, pa se definicija pomjerila sa određenog tehnološkog cilja na kategoriju istraživanja koja uključuje sve vrste istraživanja i tehnologija koje se bave posebnim svojstvima materije koja se javljaju ispod datog praga veličine. Stoga je uobičajeno vidjeti oblik množine "nanotehnologije" kao i "tehnologije nanorazmjera" da se odnosi na širok spektar istraživanja i primjena čija je zajednička osobina veličina.

Nanotehnologija definisana veličinom prirodno je široka, uključujući područja nauke koja su raznolika kao što su nauka o površini, organska hemija, molekularna biologija, fizika poluprovodnika, skladištenje energije[3][4] inženjerstvo,[5] mikrofabrikacija,[6] i molekularni inženjering.[7] Povezana istraživanja i primjene su podjednako raznolike, u rasponu od proširenja konvencionalne fizike uređaja do potpuno novih pristupa zasnovanih na molekularnom samosastavljanju,[8] od razvoja novih materijala s dimenzijama na nanoskali do direktne kontrole materije na atomskoj skali.

Naučnici trenutno raspravljaju o budućim implikacijama nanotehnologije. Nanotehnologija bi mogla stvoriti mnoge nove materijale i uređaje sa širokim spektrom primjena, kao što su nanomedicina, nanoelektronika, proizvodnja energije biomaterijala i proizvode široke potrošnje. S druge strane, nanotehnologija postavlja mnoga ista pitanja kao i svaka nova tehnologija, uključujući zabrinutost oko toksičnosti i uticaja nanomaterijala na životnu sredinu,[9] i njihovih potencijalnih efekata na svjetsku ekonomiju, kao i spekulacije o različitim scenarijima sudnjeg dana. Ova zabrinutost dovela je do rasprave među grupama za zagovaranje i vladama o tome je li posebna regulacija nanotehnologije opravdana.

  1. ^ Drexler, K. Eric (1986). Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology. Doubleday. ISBN 9780385199735. OCLC 12752328.
  2. ^ Drexler, K. Eric (1992). Nanosystems: Molecular Machinery, Manufacturing, and Computation. New York: John Wiley & Sons. ISBN 9780471575474. OCLC 26503231.
  3. ^ Hubler, A. (2010). "Digital quantum batteries: Energy and information storage in nanovacuum tube arrays". Complexity. 15 (5): 48–55. doi:10.1002/cplx.20306.
  4. ^ Shinn, E. (2012). "Nuclear energy conversion with stacks of graphene nanocapacitors". Complexity. 18 (3): 24–27. Bibcode:2013Cmplx..18c..24S. doi:10.1002/cplx.21427.
  5. ^ Elishakoff,I., D. Pentaras, K. Dujat, C. Versaci, G. Muscolino, J. Storch, S. Bucas, N. Challamel, T. Natsuki, Y.Y. Zhang, C.M. Wang and G. Ghyselinck, Carbon Nanotubes and Nano Sensors: Vibrations, Buckling, and Ballistic Impact, ISTE-Wiley, London, 2012, XIII+pp.421; ISBN 978-1-84821-345-6.
  6. ^ Lyon, David; et., al. (2013). "Gap size dependence of the dielectric strength in nano vacuum gaps". IEEE Transactions on Dielectrics and Electrical Insulation. 20 (4): 1467–1471. doi:10.1109/TDEI.2013.6571470.
  7. ^ Saini, Rajiv; Saini, Santosh; Sharma, Sugandha (2010). "Nanotechnology: The Future Medicine". Journal of Cutaneous and Aesthetic Surgery. 3 (1): 32–33. doi:10.4103/0974-2077.63301. PMC 2890134. PMID 20606992.
  8. ^ Belkin, A.; et., al. (2015). "Self-Assembled Wiggling Nano-Structures and the Principle of Maximum Entropy Production". Sci. Rep. 5: 8323. Bibcode:2015NatSR...5E8323B. doi:10.1038/srep08323. PMC 4321171. PMID 25662746.
  9. ^ Buzeafirst1, C.; Pachecofirst2, I. I.; Robbiefirst3, K. (2007). "Nanomaterials and nanoparticles: Sources and toxicity". Biointerphases. 2 (4): MR17–MR71. arXiv:0801.3280. doi:10.1116/1.2815690. PMID 20419892.

Developed by StudentB