Back ديدان خرطومية Arabic ديدان خرتوميه ARZ Nemertinlər Azerbaijani Немертыны Byelorussian Немертини Bulgarian Nemertins Catalan Ulod nga hukal CEB Pásnice (živočich) Czech Schnurwürmer German Nemertea English
| Nemertea (Vrpčari) Vremenski raspon: Srednji trijas – Sadašnjost | |
|---|---|
 Nemertea | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Natkoljeno | Lophotrochozoa |
| Koljeno | Nemertea Schultze, 1851. |
| Anopla Enopla | |
Nemertea – alternativno poznate i kao i Nemertini, Nemertinea i Rhynchocoela, a sa najprikladnijim bosanskim nazivom vrpčari – su koljeno crvolikih beskičmenjaka, često živopisno obojenih. Većina je vrlo vitka, obično dugih samo nekoliko milimetara, iako nekolicina ima relativno kratka, ali široka tijela. Mnogi imaju žute, narančaste, crvene i zelene šare. Ovo koljeno obuhvata oko 1.200 do danas opisanih vrsta. Najveća vrsta je Lineus longissimus koji doseže dužinu do 30 metara sa promjerom tijela od samo 9 milimetara.[1]
Pod kožom se nalaze najmanje tri sloja mišića; neki su kružni, a neki uzdužni. Usta su prednja, na trbušnoj strani i malo iza prednjeg dijela tijela.
Prednji kraj, želudac i crijevo izlaze malo ispod srednje linije tela, anus je na vrhu repa. Malo iznad crijeva nalazi se rinhocel, šupljina koja se uglavnom proteže iznad srednje linije i završava malo prije stražnjeg dijela tijela. Sve vrste imaju proboscis (rilo) koji leži u rinhocoelu kad je neaktivan, ali se uvlači iznutra, kako bi došao malo iznad usta i, pomoću otrova, hvatao životinjski. Visoko izduživi mišić na stražnjem dijelu rinhocela povuče proboscis kad se napad završi. Nekoliko vrsta sa tvrdokornim tijelima imaju strukturu za filtriranje hrane i sisaljke na prednjem i zadnjem kraju, pomoću kojih se pričvršćuju na domaćina.
Mozak je sa četiri prstenaste ganglije, smješten oko rinhocela, blizu njegovog prednjeg kraja. S mozgom je povezano barem par ventralnih nervnih vrpci koje se pružaju duž tijela. Većina Nemertea ima razne hemoreceptore, a na glavi neke vrste imaju određeni broj pigmentnih čašica ocele. Ocele mogu otkriti svjetlost, ali ne mogu oblikovati sliku. Nemertea dišu kroz kožu. Imaju najmanje dvija bočna sude koji se na krajevima spajaju i formiraju petlje; ove, kao i rinhocel ispunjene su tekućinom. Nemaju srca, a protok tečnosti ovisi o kontrakciji mišića u žilama i tjelesnom zidu. Da bi se filtrirali topljivi otpadni proizvodi, plamene ćelije su ugrađeni u prednji dio dvije bočne tekućine i mrežom otpadnih cijevi uklanjaju sadržaj napolje. Sve se nemertine se kreću polahko, koristeći se svojim vanjskim cilijama kako bi klizali po površinama na sluzavom tragu, dok veće vrste koriste mišićne talase za puzanje, a neke plivaju dorzoventralno. Nekolicina živi na otvorenom okeanu, dok ostali pronalaze ili stvaraju skrovišta na dnu. Oko desetak vrsta nastanjuje slatku vodu, uglavnom u tropima i suptropima, a još desetak vrsta živi na kopnu na hladnim i vlažnim mjestima. Većina Nemertea su mesojedi, a hrane se anelidama, školjkama i rakoviima. Nekoliko vrsta su čistači, a nekoliko vrsta živi komensalno unutar plaštane šupljine mehkušaca. Neke vrste opustošile su resurse za komercijalni ribolov školjki i rakova. Nemertea imaju malo predatora. Dvije vrste se prodaju kao mamac za ribu.
U većini vrsta spolovi su odvojeni, ali sve su slatkovodne vrste hermafroditi. Često imaju brojne privremene gonade (jajnike ili testise) i grade privremene gonodukte (kanale iz kojih se izbacuju jaja ili spermatozoidi), jedan po gonadi. Jajašca uglavnom imaju spoljnu oplodnju. Neke se vrste jaja odlaži u vodu, a druge na različita načina štite svoja jaja. Oplodano jaje se dijeli spiralnim brazdanjem i raste determiniranim razvojem, u kojem se obično može predvidjeti sudbina ćelije od njenih prethodnika u procesu diobe. Embrioni pripadnika većine taksona razvijaju se direktno u formiranje mlade (poput odraslih, ali manje) ili u oblikuplanuliformne larve, kod kojih je duga osovina larve jednaka onim juvenilnim. Međutim, neki tvore larvu pilidij u kojoj mladi u razvoju imjaju crijevo koje se nalazi duž tijela larve i obično jedu ostatke larve kad se pojave. Tijela nekih vrsta lahko se fragmentiraju, pa čak i dijelovi u blizini repa mogu izrasti u puna tijela.
Pretpostavlja se da su tri vrste fosila možda nemertinski, ali nijedan nije kao takav potvrđen. Klasična taksonomija dijeli ovo koljeno na dva razreda, Anopla ("nenaoružani" – njihovi proboscisi nemaju malih bodeža) sa dva reda) i Enopla ("naoružani" bodežima) sa dva reda. Međutim, sada je prihvaćeno da su Anopla parafiletske (nastale iz druge skupine), jer je jedan red bliže Enopla nego drugi Anopla. Tip Nemertea je monofiletski. Njegova sinapomorfija uključuje rinhocoel i uvlačivi proboscis. Prema klasičnoj taksonomiji, nemertine su usko povezane sa pljosnatim glistama. Oba koljena smatraju se članovima Lophotrochozoa, vrlo velikog "superkoljena" koje također uključuje mwhkušce, anelide, brahiopode, Bryozoa i mnoge druge grupe protostomia.
- ^ Ruppert, E.E., Fox, R.S., and Barnes, R.D. (2004). "Introduction to Bilateria". Invertebrate Zoology (7 izd.). Brooks / Cole. str. 212–214. ISBN 978-0-03-025982-1.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)