Back جسيم نووي Arabic Нуклеозома Bulgarian Nukleozom Breton Nucleosoma Catalan Nukleozom Czech Nukleosom German Νουκλεόσωμα Greek Nucleosome English Nucleosoma Spanish Nukleosoom Estonian

Nukleosom

Nukleosom je osnovna jedinica pakovanja DNK molekula kod eukariota, koja sadrži segment DNK omotan sekvencom od oko osam jezgara histonskih proteina .[1]

Ova struktura se često poredi sa niti umotanom oko kalema. Nukleosomi formiraju osnovne repeatitivne jedinice eukariotskih hromatina.[2]. Služe za pakovanje velikih eukariotskih genoma u jedru i osiguranje odgovarajućieg pristupa transkripciji iRNK. Tako, npr., u ćelijama sisara oko 2 m linearne DNK mora biti upakovano u jedro hromosoma, promjera od otprilike 10 μm.

Kristalna struktura nukleosomske jezgrine čestice (PDB ID: 1EQZ [3][4][5]). Histoni H2A, H2B, H3 i H4 su obojeni, a DNK je siva.
Sadržaj kristalostrukture nekih čestica nukleosomskih jezgara H2A , H2B , H3 i H4 jezgra histona i DNK. Izgled s vrha kroz sfernu osovinu superheliksa.
Organizacija nukleosoma.[6]


Nukleosomi su organizirani u niz sukcesivnih viših struktura hromosoma. Ovim se sabija DNK i stvara dodatnu regulatornu kontrolu, čime se osigurava ispravna ekspresija gena. Misli se da nukleosomi utiču na epigenetičku naslijednu informacija u obliku kovalentne modifikacije s jezgrom njihovih histona.[7][8][9]

Otkrili su ih Don i Ada Olins, kao čestice pod elektronskim mikroskopom, a njihovo postojanje i strukturu (kao histona okruženog sa oko približno 200 baznih parova DNK) potvrdio je Roger Kornberg.[10][11] Ulogu nukleosoma kao općeg genskog represora su demonstrirali Lorch et al. in vitro.[12] i Han i Grunstein in vivo.

Jezgro nukleosoma sadrži oko 147 baznih parova DNK. Uočeno je da u različitim kristalima količina baznih parova iznosi 146 i 147, umotanih u 1.67 ljevostrani superheliksni, uvrnuti, histonski oktamer, koji se sastoji od dvije svake od jezgre histona H2A, histona H3 i histona H4. Linker histoni H1 i njihove izoforme su uključeni u kompaktiranje hromatina i nalaze se na bazi nukleosoma u blizini ulaza i izlaza DNK, vežući linker region DNK. Nasuprot većini eukariotskih ćelija, zreli spermatozoidi imaju protamine u pakovanju njihovr genomske DNK slično arhivu viših razina pakovanja.[13] Nađeni su i histonski ekvivalenti i pojednostavljena hromatinska struktura.

  1. ^ Reece J., Campbell N. (2006): Biology. Benjamin Cummings, San Francisco, ISBN=0-8053-6624-5.
  2. ^ Alberts B. (2002): Molecular biology of the cell. Garland Science, New York , ISBN 0-8153-4072-9.
  3. ^ Harp J. M., Hanson B. L., Timm D. E., Bunick G. J. (2000). "X-ray structure of the nucleosome core particle at 2.5 A resolution". RCSB Protein Data Bank (PDB). doi:10.2210/pdb1eqz/pdb. PDB ID: 1EQZ. Pristupljeno 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Harp J. M., Hanson B. L., Timm D. E., Bunick, G.J. (2000). "Asymmetries in the nucleosome core particle at 2.5 A resolution.http://scripts.iucr.org/cgi-bin/paper?S0907444900011847". journal zahtijeva |journal= (pomoć); Vanjski link u parametru |title= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ RasTop (Molecular Visualization Software).
  6. ^ Stryer, Lubert (1995). Biochemistry (fourth izd.). New York - Basingstoke: W. H. Freeman and Company. ISBN 978-0716720096. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  7. ^ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,ISBN 978-9958-9344-5-2.
  8. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  9. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  10. ^ McDonald D., Milestone 9, (1973-1974): The nucleosome hypothesis: An alternative string theory, Nature Milestones: Gene Expression. (2005); http://www.nature.com/milestones/geneexpression/milestones/articles/milegene09.html
  11. ^ Kornberg R. D. (1974): Chromatin structure: a repeating unit of histones and DNA. Science, 184 (4139): 868–871.
  12. ^ Lorch Y., LaPointe J. W., Kornberg R. D. (1987): Nucleosomes inhibit the initiation of transcription but allow chain elongation. Cell,49: 203–210.
  13. ^ Clarke H. J. (1992): Nuclear and chromatin composition of mammalian gametes and early embryos. Biochem. Cell Biol., 70 (10-11): 856–866.

Developed by StudentB