Otrov

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog porijekla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okolinu.

Davno je zabilježeno da, zavisno od doze, svaka supstanca može biti i otrov i/ili lijek:

Sve supstance su otrovi; nema nijedne da nije otrov. Prava doza diferencira otrov od lijeka...

Paracelsus (1493. – 1541.)

Nauka koja proučava otrove i njihove supstance naziva se toksikologija. U vezi sa otrovima često se spominje i pojam ksenobiotik. Ksenobiotik je svaka tvar koju nalazimo unutar organizma, a koja se obično ne proizvodi unutar organizma niti se očekuje da će unutar njega biti prisutna. Ekotoksikologija je nauka koja proučava direktni ili indirektni uticaj ksenobiotika na ekosistem, na sve žive organizme i njihovu organizaciju, odnos prema neživoj tvari, međusobne odnose i odnos prema čovjeku (J. M. Juany, 1979.).

Prema načinu djelovanja dijele se na:

• kancerogene (izazivaju rak),
• mutagene (uzrokuju nasljednja genetska oštećenja),
• teratogene (uzrokuju oštećenje ploda).

Prema stupnju otrovnosti razvrstavaju se u tri grupe:

• vrlo jaki otrovi (T+),
• otrovi (T),
• štetne tvari (Xn).

Commons ima datoteke na temu: Otrov