Pineus

Pineus, Pines (oko 230 – 217. p. n. e) bio je sin Ilirskog kralja Agrona i njegove prve supruge Triteute. Nakon Agronove smrti 230(1). godine p. n. e. Pineus je naslijedio prijesto ali je kraljevstvom kao regent vladala kraljica Teuta, Agronova druga supruga.^[1]

Dakle, Pineus je bio tek maleni dječak kada je izgubio oca a maćeha Teuta preuzela de facto kontrolu u kraljevstvu. No, lokalni vlastelini u kraljevstvu su od Teute tražili veću autonomiju i ona im je i dala bojeći se da ne izgubi svoj položaj. Njen postupak je shvaćen kao znak slabosti pa su, izvan Teutinog uticaja, neposlušnici napadali i pljačkali brodove koji su prolazili Jadranskim i Jonskim morem bez obzira na zastavu pod kojom su plovili. Ovo je naravno nanijelo veliku štetu odnosima Ilirije sa drugim zemljama.^[2] Posebno je Grčka bila ugrožena jer se njena ekonomija uvelike oslanjala na trgovinu morem. I rimski brodovi su bili pogođeni no Teutina politika izolacionizma nije ostavljala mjesta za dogovor, čak je naredila da se pregovarači pogube. To je bio povod za Prvi rimsko-ilirski rat 229. godine p. n. e. Teuta je u ratu bila poražena i prisiljena abdicirati u korist Pineusa.

Pineus nije imao mnogo sreće na prijestolu. Vojskovođa sa Hvara, Demetrije Hvaranin, oženio je Pineusovu majku Triteutu i sebe proglasio kraljem Ilirije. Dalje, Demetrius je ignorisao sporazum sa Rimom i udružio se sa Makedoncima, neprijateljima Rima. Tako je počeo Drugi rimsko-ilirski rat 219. godine p. n. e.; Rim je poslao vojsku na Iliriju, Demetrijus pobjegao u Makedoniju a Pineus konačno postao kralj. Ipak, nesretni Pineus nikada u stvarnosti nije vladao jer je iznenada umro već 217. godine p. n. e.^[3]

1. ^ "Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države". ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano s originala, 14. 7. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2016.
2. ^ Henri A. Ormerod - Drevna piratstva – The Johns Hopkins University Press, Baltimor, Maryland, 1997
3. ^ "Salmedin-Mesihovic-ORBIS-ROMANVS-Udzbenik za historiju klasicne rimske civilizacije -Prvi ilirski rat, s.346 - Drugi ilirski rat, s. 350". 30, Sarajevo, 2015. Pristupljeno 9. 2. 2018.