Piramide u Gizi

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Piramide u Gizi (Piramide u Gizehu) nastale su negdje oko 2650. i 2550. prije naše ere. Bile su to piramide tri faraona iz IV dinastije; Keopsa, Kefrena i Mikerina. Detaljni izvještaj o gradnji piramida potiče od Herodota, oca historije. Trajanje gradnje, kao i sam način izvođenja do danas nisu razjašnjeni. Piramida se kao oblik građevine razvila iz prizemne pravougaone grobnice nazvana - mastaba (arap. mastaba = klupa).

Zidovi i prostorije piramida prekriveni su molitvama i uputama pokojniku za drugi svijet, napisanim hijeroglifima. Ti tekstovi piramida su prvi oblici egipatske književnosti. Kraljevom smrću piramida postaje njegovo sredstvo transporta ka drugom svijetu. Grobnica se nalazila skrivena pod zemljom, u središtu piramida je kraljičina grobnica, a iznad nje je svetište.

Ispred druge po veličini, Kefrenova piramida u Gizi, piramide nalazi se Sfinga visoka 20 m i duga 74 m. U njenom podnožju je ulaz u piramidu. Paul Rieppel koji se detaljno bavio piramidama (historijom njihovog zidanja i mistikom brojeva u vezi s time) izračunao je, da je na sto hiljada radnika i vremenom gradnje od dvadeset puta po tri mjeseca na pojedinog čovjeka mogao otpasti samo jedan mali dnevni učinak.