Islam (arapski: الإسلامal-islām), što u prijevodu na bosanski znači "predanost jednom Bogu" je monoteističkareligija koja je nastala na Arapskom poluotoku u VII. vijeku naše ere. Danas je druga najrasprostranjenija religija na svijetu sa nešto više od 1.3 milijarde sljedbenika.
Sljedbenici islama nazivaju se muslimani. Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga (Allaha s.w.t.) te vjeruju da je Muhammed (Božiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i poslanik. Zajedno sa judaizmom i kršćanstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije. Muslimani drže da je Islam ista ona vjera koju su stoljećima propovijedali Božji poslanici sve od Adema a.s, i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Božja objava a Muhammed s.a.v.s. posljednji Božji poslanik. Islamsko učenje vidi Kršćanstvo i Judaizam kao derivacije učenja Ibrahima a.s. (Abrahama) i u tome prepoznaje njihove zajedničke korijene, a Kur'an ih naziva "Ljudima Knjige" (Ehl al-Kitab).
Prema podacima iz 1996. svaki četvrti stanovnik zemaljske kugle je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597 000 muslimana od ukupno 5.777.940.000 ljudi na Zemlji ili u procentima 26%.
Munara ili Minaret (arapski: منارة ili češće مئذنة ) je jedinstven arhitektonski element islamskih bogomolja. Obično je visoka, mnogo veća od ostalih dijelova džamije, sa lukastom krunom na vrhu. Najčešće je napravljena kao samostojeća struktura.
U nekim od najstarijih džamija, kao što je Velika džamija u Damasku, munare su izvorno služile kao osmatračnice, osvjetljene bakljama. U novije vrijeme, osnovna funkcija je da osigura visok položaj odakle bi mujezinov glas što dalje čuo.
Munara je zbog svoje specifičnosti oduvjek bila izazov arhitektama koji su u njoj vidjeli ne samo funkcionalno rješenje što adekvatnijeg poziva na molitvu već i simboliku postojanosti, stamenosti, uzvišenosti, idealizma, stremljenja ka duhovnom, istaknuti znak islama kojeg možemo prepoznati sa velike udaljenosti. Munara je zbog toga postala neodvojiv dio džamije i istaknut civilizacijski znak islamske arhitektonske prepoznatljivosti.
Allah (arapski: اللهAllāh) je arapska riječ za Boga u islamu.
Muslimani cijelog svijeta koriste arapsku riječ "Allah", i često dodaju subhanehu ve te´ala što znači "slavljen je On i Uzvišen", mada mogu koristiti i domaću riječ za Boga. Allah, subhanehu ve te´ala, ima 99 imena, kako je objašnjeno u jednom hadisu. Važno je napomenuti da kršćani i jevreji iz arapskih zemalja Boga zovu, Allah.
Muhammed (ar. محمد, Muḥammad), rođen oko 570. u Mekki, umro 8. juna632. u Medini (današnja Saudijska Arabija), jeste, prema islamu, posljednji Božiji poslanik, kome je u periodu od 23 godine objavljivana sveta islamska knjiga, Kur'an, od Allaha preko melekaDžibrila. Muhammed se spominje i u šehadetu, odnosno svjedočenju islamskog vjerovanja jezikom: "Svjedočim da Nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik".
Muslimani ne pripisuju Muhammedu božanske karakteristike, već ga smatraju običnim čovjekom koga je Allah izabrao za svoga poslanika (ar. resulullah). Prije poslanstva među narodom je bio poznat kao El-Emīn ("povjerljivi"). Poštovanje prema Muhammedu veoma je veliko u islamu. Nakon spominjanja njegovog imena, bilo u govoru, bilo u pisanju, muslimani dodaju riječi salallahu alejhi we sellem(s. a. w. s), što znači "Neka je na njega Božiji mir i spas".
Kur'an (ar.القرآن) je sveta Božja knjiga koja je objavljena Muhammedu u periodu od 610. do 632. godine, i to 13 godina u Meki i 10 u Medini.
Arapska riječ Kur'an je po svome obliku infinitiv, koji u bosanskom jeziku prevodimo glagolskom imenicom. Prema tome riječ Kur'an znači "čitanje" ili "sakupljanje". Korijen ove riječi su tri arapska glasa (ﻕ) Kaf, (ﺭ) Ra, (ّ ) Sukun. U svim oblicima koji su izvedeni iz ovog korijena proteže se jedno glavno značenje te riječi a to je "sakupiti". Kur'an se čita ili, kako je to uobičajeno reći među bosanskim muslimanima, "uči" ("imam uči Kur'an"). Neki islamski učenjaci smatraju da je Kur'an nazvan tim nazivom zato što u sebi sakuplja i sadrži ajete, sure, zapovjedi, zabrane, obećanje, prijetnjevijesti o prošlim narodima itd. Po ovome bi riječ Kur'an značila "birka". To je značenje riječi "Kur'an" sa jezičke strane, dok ta riječ, po vjerovanju muslimana, označava posljednju Božiju Knjigu, koja je preko melekaDžibrila objavljena posljednjem Božijem poslaniku Muhamedu.
Mekka je grad na zapadu Saudijske Arabije, najpoznatiji po tome što muslimani iz cijelog svijeta dolaze tu na hodočašće (hadždž). Tu je i najsvetije mjesto u islamu, hram Kaba (što znači "kocka"), s crnim kamenom. Hram se nalazi nedaleko od izvora Zemzem u otvorenom dvorištu Mesdžidul-harama ("Svete džamije").
Prema islamskoj tradiciji, Kabu su prije oko 4.000 godina sagradili poslanik Ibrahim i njegov sin Ismail, prema Božijim uputama. Smatra se da je sagrađena na mjestu hrama koji je sagradio Adem, prvi čovjek i prvi Božiji poslanik, prema islamu. Muslimani cijelog svijeta okreću se u pravcu Mekke prilikom molitve. Na hadždžu se svake godine u završnim mjesecima godine (po islamskom kalendaru) u Mekki okupi oko 2.5-3 miliona muslimana.
Bajazitova džamija u Istanbulu, sa fontanom ispred
Neposredno pored Univerziteta u Istanbulu, stotinjak koraka od Velikog bazara (Kapeli čaršije), na Bajazitovom trgu nalazi se ova džamija. Dobila je ime po sultanu Bajazitu II, koji je finansirao njenu izgradnju. Sagrađena je 1506. godine, od strane arhitekte Jakub Šah ibn Sultan Šaha.
Džamije su islamske bogomolje, prepoznatljive po nekoliko specifičnih detalja. Objekat može biti u raznim oblicima, najčešće je centralni dio u obliku kocke, na čijem vrhu je jedna ili više kupola. Sa bočnih strana se nalazi jedna ili više munara (nepravilno u bosanskom jeziku: minareta) dijelova objekta koji liče na kule pri čijem se vrhu nalazi prostor na kome stoji mujezin koji uči ezan, poziv na namaz (Es-Salat). Vrh munare je zašiljen i ima oblik kupe, obično urađene od neke metalne konstrukcije, najčešće od bakra.
Nakon Muhamedove smrti (oko 632), naslijedio ga je njegov prijatelj koji je uz njega bio čitav život i pomagao ga u širenju vjere, Ebu-Bekr, koji postaje halifa (vođa) novog, brzorastućeg, Muslimanskog carstva, Hilafeta. Različiti pogledi oko toga, ko bi stvarno trebalo da bude vođa, i različiti pogledi na odnos između duhovnog i političkog vođstva, još rano su doveli do podijele Islama na dvije glavne struje - Sunite (danas oko 90% svih muslimana) i Šiite (preostalih 10%).
Bošnjaci su većinom muslimani. Oni su uglavnom hanefijskisuniti. Sufije su imali veliki historijski uticaj na ovim prostorima. Međutim, zbog savremenih uticaja tokom prethodnih 75 godina danas ima i ateista, agnostika i deistaBošnjaka (Prema procjenama iz 1991. godine ovakvi su činili do 10% ukupnog stanovništva).
... da su muslimanima svi dani radni, tj. islam ne poznaje "dane odmora" kao što su to subota i nedjelja kod jevreja i kršćana? Vrijeme zabranjeno za rad je vrijeme džuma-namaza.
... da se muslimani nisu oduvijek okretali prema Mekki prilikom molitve; prva Kibla je bila u Jerusalemu.
... da muslimani ne vjeruju da je Isus umro razapet na križu? Muslimani vjeruju da je Isus živ uzdignut na nebesa, te da će se ponovo vratiti na zemlju kada nastupi sudnji dan.
... da je prvi mujezin bio crnac, Bilal ibn Rebbah, Etiopljanin kojega je Ebu-Bekr oslobodio ropstva otkupivši ga od njegovog "vlasnika".
... da muslimanima u Turskoj nije dozvoljeno obavljati namaz u toku služenja vojnog roka, a pokrivenim muslimankama nije dozvoljeno školovanje na visokoškolskim ustanovama?
... da je prvi šehid zapravo bila žena imenom Sumejja?
Nauke u islamu, među kojima je astronomija dominirala dugi period, razvile su se jer islam nije postavio nauku u suprotnosti prema vjeri, kao što je to slučaj u drugim dvjema abrahamskim religijama. Bavljenje naukom u islamu ima podršku u hadisima poslanika Muhammeda: "Tražite znanje od kolijevke do groba" i "Obaveza je svakom muškarcu i ženi da traže znanje, makar putovali u Kinu da ga nađu". Više...
.jpg)
