Prednji mozak

Prednji mozak
(Prosencephalon)
Prednji mozak; (Prosencephalon)
	Prikaz glavnih podgrupa embrionskog mozga kičmenjaka ; Ove regije se kasnije diferenciraju u strukture prednjeg, srednjeg i zadnjeg mozga
Identifikatori
Gray's	p.741
NeuroLex ID	Forebrain
TA	A14.1.03.006
TE	E5.14.1.0.2.0.10
FMA	61992
	Anatomska terminologija

Prednji mozak (lat. prosencephalon) – u anatomiji – je termin koji označava prednji dio embrionskog mozga kičmenjaka.

Prednji mozak, uz srednji mozak (mesencephalon) i zadnji mozak (rhombencephalon) je jedan od tri osnovne dijela mozga tokom ranog razvoja centralnog nervnog sistema. On kontrolira tjelesneu temperaturu, reproduktivne funkcije, ishranu, spavanje, i bilo koje ispoljavanje emocija.^[1]^[2]^[3]^[4]^[5]

U petomjehrnoj fazi, kada se prvi i zadnji mjehur podijeld na po dvije strukture, od prednjeg mozga nastaju dijencefalon (talamus, hipotalamus, suptalamus, epitalamus i pretektum), te u telencephalon koji se razvija u prednji mozak. Prednji mozak se sastoji od kore, u čijoj osnovi je bijela masa, i bazna ganglija.

Do pet nedelja razvoja u maternici, vidljiv je kao jedan dio prema prednjem djelu fetusa. Sa osam sedmica u maternici, prednji mozak se dijeli na lijevu i desnu hemisferu.

Kada se embrionski prednji mozak podijeli u dva režnja, to rezultira stanjem koje je poznato kao holoprozenkefalija.

^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC^{[mrtav link]} <ref=refPritchard.}}
^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press

[1] Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC^{[mrtav link]} <ref=refPritchard.}}

[2] Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.

[3] Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.

[4] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[5] Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]