Priapulida (Koljeno priapulida) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Potcarstvo | Bilateria |
Natkoljeno | Platyzoa |
Koljeno | Gastrotricha Metschnikoff, 1865 |
Razred | Priapulimorpha Halicryptomorpha Seticoronarida Archaeopriapulida |
Priapulida ili priapulidni crvi i penisoliki crvi (grč. πριάπος - priāpos - Priapus = jedno od mitskih možanstava + latinski lat. -ul- = deminutiv), su koljeno nesegmentiranih morskih crva. Naziv koljena dolazi od imena grčkoh boga plodnosti, jer njihov opći oblik i proširivi šiljasti i uvlačivi proboscis može podsjećati na oblik penisa. Žive u blatu i u relativno plitkim vodama do dubine od oko 90 m. Neke vrste pokazuju izuzetnu toleranciju na sumporovodik i anoksijske vode.[1] Mogu biti prilično brojni u nekim područjima. U aljaskanskom zalivu zabilježeno je čak 85 odraslih jedinki Priapulus caudatus po kvadratnom metru, dok gustoća njegovih larvi može biti i 58.000 po kvadratnom metru.[2]
Skupa sa Echiura i Sipuncula, bile st svrstane takson Gephyrea, ali dosljedniji morfološki i molekularni dokazi podupiru njihovu pripadnost Ecdysozoa, koja također uključuje Arthropoda i Nematode. Fosilni nalazi fosila pokazuju da je oblikovanje usta stabla člankonožaca Pambdelurion identično onim kod pripapulida, što ukazuje da su njihova usta originalna osobina naslijeđena od posljednjeg zajedničkog pretka priapulida i člankonožaca, čak i ako ga moderni člankonošci više i nemaju.[3] Među Ecdysozoa, njihovi najbliži srodnici su Kinorhyncha i Loricifera, s kojima čine kladus Scalidophora nazvan po pokrivenoj introvertnoj bodlji (skalida).[4] Hrane se sporim beskičmenjacima, poput glista Polychaeta.
Priapulidni fosili poznati su barem još od sredine kambrija. Oni su vjerojatno bili glavni grabežljivci kambrijskog razdoblja. Međutim, pripadnici skupine krunastih priapulida ne mogu se potvrditi sve do karbona.[5] Poznato je oko 20 postojećih vrsta priapulidnih glista, od kojih je polovina veličine mejobentoskih organizama.[6]