Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Pritisak(p) se, posve općenito, definiše kao omjer sile(F) i površine (S) na koju ta sila djeluje pod pravim uglom. Možemo pisati:
.
Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m2). Ta izvedena mjerna jedinica se kraće naziva paskal (Pa).
Pritisak je, u većini slučajeva, pojam vezan uz izučavanje fluida (tekućina i plinova), međutim i u fizici čvrstih tijela koristimo taj pojam - npr. kontaktni pritisci između čvrstih tijela u dodiru.
Za bolje razumijevanje pritiska, dobro je objasniti uzrok njegove pojave kod fluida.
Kod tekućina, pritisak će se javiti u dva slučaja:
Prilikom djelovanja gravitacije ili inercijalnih sila, kada će sve čestice tekućine dobiti težinu te će djelovati nekom ukupnom silom u smjeru djelovanja rezultantne sile polja u kojem se tekućina nalazi. Takvo djelovanje će proizvesti hidrostatički pritisak.
Prilikom kretanja (strujanja) tekućine, kada će na neku prepreku strujanju djelovati sila dinamičkog pritiska, i to na površini u koju tekućina udara.
Kod plinova će uvijek postojati pritisak ukoliko je promatrana masa plina ograničena čvrstim stijenkama. Čestice plina se u prostoru slobodno i haotično kreću sudarajući se međusobno i sa stijenkama s kojima je plin omeđen. Pri svakom sudaru čestica prenosi neki impuls sile na stijenke, a ukupna sila u jedinici vremena jednaka je zbiru svih sila prenesenih svim udarima na promatranoj površini stijenke koji su se desili u promatranom vremenu.