Radioterapija

Radioterapija je skraćeni oblik za odrednicu radijacijska terapija (uz nešto rjeđe oznake radijacijska onkologija, RT, RTx, XRT) koja se temelji na medicinskoj upotrebi ionizirajućeg zračenja, u općenito u tretmanima raka da bi se kontroliralo umnožavanje ili ubile maligne ćelije. Može biti djelotvorna u suzbijanju brojnih tipova kancera, ako su locirani samo na jednoj tjelesnoj regiji. Također može se primijeniti i kao dio adjuventne terapije, za sprečavanje recidivnih pojava zloćudnih tumora nakon hirurškog uklanjanja primarnog malignoma (naprimjer, u ranim stupnjevima raka dojke). Radioterapija se koristi u sinergiji sa hemoterapijom, prije, tokom i nakon hemoterapije kod podložnih tipova raka.^[1]

Radioterapija se često primjenjuje u tretmanu kancerogenih tumora zbog sposobnosti da kontrolira ćelijski rast. Ionizirajuća radijacija oštećuje DNK kanceroznog tkiva, što dovodi do ćelijske smrti. Da bi se zaštitila normalna tkiva (kao što je koža ili organi kroz koje radijacija mora da zahvatiti prilikom prolaska do tumora), emitiraju se usmjereni radijacijski snopovi iz nekoliko pravaca, a pod takivim uglovima da se ukrštaju u tumoru, čime se dobija znatno veća apsorbirana doza u tumoru nego u okolnom zdravom tkivu. Osim samog tumora, radijacijska polja mogu isto tako da obuhvate limfne čvorove, ako su klinički ili zračenjem povezani sa tumorom, ili ako postoji rizik od potkliničkog malignog širenja. Neophodno je da se obuhvate I rubovi normalnog tkiva oko tumora da bi se preduprijedile neizvesnosti u kalibraciji instrumenta i unutrašnjem pomjeranju tumora. Te neizvesnosti mogu da budu izazvane unutrašnjim kretanjem (naprimjer, disanjem ili punjenjem mokraćnog mjehura) i pomjeranjem obilježavajućih spoljašnjih oznaka na koži na poziciju tumora.^[2]

Radijacijska onkologija je medicinska specijalnost koja se bavi propisivanjem količine, intenziteta I načina primjene radijacije u liječenju neopazmi. Nije istovjetna sa radiologijom, koja se odnosi na upotrebu radijacije u medicinskoj vizualizaciji i dijagnostici. Zračenje može da propiše radijacijski onkolog, za potrebe sa liječenja ili kao adjuvantnu terapiju. .^[3] Ona se također može primijeniti kao palijativni tretman (kad lečenje nije moguće, pri čemu je cilj lokalna kontrola bolesti ili olakšavanje simptoma), ali i kao terapijski tretman (kad je korisna za produžavanje života). Radioterapija se često kombinuje sa hirurškim intervencijama, hemoterapijom, hormonskom terapijom, imunoterapijom ili nekom od kombinacijom ova četiri pristupa. U tretmanima radijaciojskom terapijom, najzastupljeniji su razni tipovi kancera. Precizna namjena tretmana zavisi od tipa tumora, njegove lokacije, i stupnja razvoja, kao i od općeg zdravlja pacijenta. Totalna tjelesna iradijacija (TBI) je tehnika radijacijske terapije koja se koristila za pripremu tijela da primi transplant koštane srži. Brahiterapija, u kojoj je radijacijski izvor unutar ili pored tretirane oblasti, još je jedna forma ove terapije kojom se minimizira izlaganje zdravog tkiva u tretiranju kancera dojke, prostate i drugih organa.^{[4][5][6][7][8]}

Radioterapija ima nekoliko oblika primjene i kod nemalignih oboljenja, kao što je tretman trigeminalne neuralgije, akustičnih neuroma, ozbiljna tiroidne bolesti oka, pterigijum, pigmentirani vilonodularni sinovitis, i sprečavanje rasta keloidnih ožiljaka, vaskularna restenoza, i heterotopička osifikacija. Upotreba radijacijske terapije u liječenju nemalignih oboljenja je ograničena dijelom zbog mogućeg rizika od nastanka kancera uzrokovanog radijacijom.

1. ^ Charles M. Washington, Dennis T. Leaver (2009). Principles and Practice of Radiation Therapy (3rd izd.). Mosby. ISBN 0323053629.
2. ^ Seidlitz, Annekatrin; Combs, Stephanie E.; Debus, Jürgen; Baumann, Michael (2016). "Practice points for radiation oncology". u Kerr, David J.; Haller, Daniel G.; van de Velde, Cornelis J. H.; Baumann, Michael (ured.). Oxford Textbook of Oncology (jezik: engleski). Oxford University Press. str. 173. ISBN 9780191065101. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
3. ^ Darby S, McGale P, Correa C, Taylor C, Arriagada R, Clarke M, Cutter D, Davies C, Ewertz M, Godwin J, Gray R, Pierce L, Whelan T, Wang Y, Peto R (novembar 2011). "Effect of radiotherapy after breast-conserving surgery on 10-year recurrence and 15-year breast cancer death: meta-analysis of individual patient data for 10,801 women in 17 randomised trials". Lancet. 378 (9804): 1707–16. doi:10.1016/S0140-6736(11)61629-2. PMC 3254252. PMID 22019144. Neispravno |display-authors=6 (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
4. ^ CK Bomford, IH Kunkler, J Walter. Walter and Miller’s Textbook of Radiation therapy (6th Ed), p311
5. ^ "Radiosensitivity" on GP notebook http://www.gpnotebook.co.uk/simplepage.cfm?ID=2060451853 Arhivirano 24. 9. 2015. na Wayback Machine
6. ^ "Radiation therapy- what GPs need to know" on patient.co.uk http://patient.info/doctor/radiotherapy
7. ^ Maverakis E, Cornelius LA, Bowen GM, Phan T, Patel FB, Fitzmaurice S, He Y, Burrall B, Duong C, Kloxin AM, Sultani H, Wilken R, Martinez SR, Patel F (2015). "Metastatic melanoma - a review of current and future treatment options". Acta Dermato-Venereologica. 95 (5): 516–24. Neispravno |display-authors=6 (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
8. ^ Camphausen KA, Lawrence RC. "Principles of Radiation Therapy" Arhivirano 15. 5. 2009. na Wayback Machine in Pazdur R, Wagman LD, Camphausen KA, Hoskins WJ (Eds) Cancer Management: A Multidisciplinary Approach Arhivirano 5. 10. 2013. na Wayback Machine. 11 ed. 2008.