Realizam

Realizam (prema realan) u filozofiji, tumačenje i promatranje svijeta i života usmjereno na stvarne, praktične, prisutne pojave i probleme. Izraz se u filozofiji javlja u različitim pa i suprotnim značenjima. Kao opće filozofsko usmjerenje realizam označuje skup naučavanja koja u različitim verzijama drže da je stvarnost neovisna o mišljenju te da mu je pretpostavljena. U tom smislu realizam je širi pojam koji uključuje i materijalizam, a suprotan je idealizmu. No realizmom se često označuje i Platonova idealistička ontologija, koja uspostavlja realnu opstojnost svijeta idejâ. Realizam je i u skolastici, suprotno nominalizmu, idealističko naučavanje po kojem opći pojmovi (lat. universalia) realno postoje prije pojedinačnih stvari (lat. ante res) kao vječne ideje u Bogu i kao prirođene ideje u ljudskom duhu (Anselmo Canterburyjski, Vilim od Champeauxa). Umjerenu varijantu toga realizma – universalia in rebus – zastupali su J. Duns Scotus i P. Abélard.

U novijoj spoznajnoj teoriji realizam je opće stajalište po kojem vanjski svijet postoji neovisno o spoznajnom subjektu. Naivni realizam smatra da ljudska svijest potpuno prikladno odražava taj vanjski svijet, da naše opažanje svijeta bez ostatka, identično i točno prikazuje po sebi opstojeću stvarnost. Transcendent/al/ni realizam tumači »naš« vanjski svijet kao pojavnost jednog objektivno postojećeg, ali po sebi nespoznatljivoga (transcendentnoga) bitka. Kritički realizam smatra da se, na osnovi kritički obrađenog iskustva i mišljenja, može postupno doći do dublje, potpunije i točnije spoznaje toga objektivno postojećega bitka.^[1]

1. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik). ""Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. ISBN 978-953-268-038-6. Pristupljeno 24. 1. 2023.